Njemačko-engleska inicijativa za BiH: Novi početak ili ništa novo?

Njemačko-engleska inicijativa je otvaranje nove europske perspektive za Bosnu i Hercegovinu, ili je samo još jedna europska inicijativa koja ne donosi ništa novo – to su dvije suprotstavljene pozicije u raspravi na okruglom stolu „Europske inicijative za regiju: novi pristup?“ održanoj u petak u Zagrebu.

Hrvatska snažno pozdravlja i podupire njemačko-englesku inicijativu za Bosnu i Hercegovinu, u koju su ugrađena i hrvatska nastojanja da se regiju, a pogotovo Bosnu i Hercegovinu vrati u središte europskih interesa, kazao je pomoćnik ministrice vanjskih i europskih poslova za regionalnu suradnju Željko Kuprešak. Ne radi se o snižavanju kriterija, ali se radi o uklanjanju preduvjeta, kazao je.

„Ono što je namjera Europske unije, kao i naše politike, je pomoći Bosni i Hercegovini da dosegne razinu mogućnosti da počne pregovore s Europskom unijom. To je upravo ovaj dio uklanjanja slučaja Sejdić-Finci kao glavnog preduvjeta i postavljanja tog vrlo važnog segmenta i unutrašnje i vanjskopolitičke komponente u Bosni i Hercegovini kao dijela procesa do kojeg će se stići nakon pregovora.“

Kuprešak je ponovio hrvatski interes za stabilnim susjedstvom, a države jugoistoka Europe mogu to postati samo kroz pregovarački proces, gdje će Hrvatska biti na usluzi svima kojima bude trebalo.

Nasuprot njemu, Florian Bieber sa Sveučilišta u Grazu u njemačko-engleskoj inicijativi ne vidi nikakav novi pristup Europske unije Zapadnom Balkanu.

Florian Bieber

„Nisam siguran da je pismo ministara spoljnih poslova Velike Britanije i Njemačke od prekjučer – nova strategija. Ja to više vidim kao analizu što se do sada nije uspjelo, ali još ne vidim neku novu strategiju. Vidim priznanje da stavljanje previše prevelikih uvjeta prerano u procesu nije bio uspješan pristup, znači inzistiranje na slučaju Sejdić- Finci u tako ranom procesu integracije je bio greška. To je već mjesecima bilo priznavano u debatama. To nije nešto novo, ali ovo je prvi puta da se to i formalno vidi i mislim da je to jako dobro.“

Bieber priznaje da se micanjem rješavanja slučaja Sejdić-Finci kao uvjeta smanjuje kredibilitet Europske unije, ali upozorava kako je od početka tvrdio da je pogrešno tako nešto uopće postavljati.

Povodom i ovom prigodom iznesene inicijative zagrebačkog politologa Dejana Jovića da Europska unija što prije primi što više država zapadnog Balkana, jer će inače ojačati utjecaj drugih, Bieber se tome usprotivio, ilustrirajući to izjavama srpske i albanske vlade nakon utakmice Srbija – Albanija, koje je ocijenio kao nezrele i neprihvatljive.

„Ne želim da u Europskoj uniji budu takve vlade koje koriste nacionalnu euforiju i retoriku u svojim javnim istupima. Dakle, ne što kažu mediji, već što su u svojim javnim istupima rekli ministar spoljnih poslova, vlada, predsjednik vlade i sa albanske i sa srpske strane – meni je bilo neprihvatljivo. To treba biti predmet direktnije komunikacije između zemalja Europske unije i zemalja i građana iz regije da takva vrsta ponašanja nije u interesu i nije doprinos za članstvo u Europskoj uniji.“

Kriterije za članstvo ne treba snižavati, slaže se i glavna tajnica Europskog pokreta u Srbiji Maja Bobić.

„To na kraju krajeva nije u našem interesu. Za mene kao građanku Srbije, zemlje koja želi da postane spremna i kvalitetna članica, nikako nije u interesu da na kraju doživi sudbinu nekih drugih zemalja, ili da članstvo u Europskoj uniji bude prilika za još snažniji odliv mozgova mladih ljudi koji će imati prilike da se pozicioniraju na drugim tržištima, nego za unutrašnji razvoj i izgradnju neke konkurentne privrede.“