ENG
Dennis Gratz: Nećemo u koaliciju sa desničarima i kriminalcima
Autor/ica 👤tačno.net
Povezani članci
Tačno.net donosi ekskluzivno intervju sa Dennisom Gratzom, predsjednikom Naše stranke i kandidatom za Parlament Federacije. Gratz govori o očekivanim rezultatima, rješenjima NS-a, samoj kampanji, te odgovara i na neka zanimljiva pitanja koja mu do sada nisu bila postavljena.
Razgovarao: Predrag Blagovčanin
Izbori su za nekoliko dana. Kakav izborni rezultat očekuje predsjedništvo Naše stranke?
Naša stranka očekuje da uđe u Skupštinu Zeničko-dobojskog i Tuzlanskog kantona, u Sarajevu zabilježi rast u odnosu na 2010, te sam uvjeren da na ovim izborima ulazimo u Parlament Federacije, čime ćemo zauvijek razbiti tu tezu da smo ”mala” ili ”lokalna” stranka. Veoma je bitno za Našu stranku da se širi i djeluje, a za to nam trebaju predstavnici u vlasti, koji svojim inicijativama pokazuju snagu naše političke organizacije.
Građani putem društvenih mreža otvoreno govore da će glasati za Našu stranku. Šta su građani prepoznali u Našoj stranci, čime ste dobili njihovo povjerenje?
Mnogo je razočarenja od 2010. do danas. Zastupnici Naše stranke se jedini nisu prodali u Skupštini Kantona Sarajevo, te su odbili u učešću u vladama koje su se sastavljale na osnovu foteljaškog dogovora, a ne na programskim rješenjima. Činjenica da se nismo kompromitovali daje prostor glasačima da i oni javno kažu koga podržavaju bez da strahuju da će zbog toga izgubiti na ličnom integritetu. Ljudi koji nas javno podrže znaju da će za godinu ili pet godina još uvijek biti ponosni na to, što nije slučaj sa drugim partijama.
Predizbornu kampanju Naše stranke karakteriše izostanak populističkih izjava i nerealnih obećanja „Nemamo slogane, imamo rješenja“. Koja su to rješenja Naše stranke za probleme Bosne i Hercegovine?
Ja bih istakao činjenicu da smo mi ponudili konkretna rješenja za uvođenje diferencirane stope poreza na dodanu vrijednost, gdje se primjenjuje niža stopa poreza na životne namirnice. Također, tražimo progresivno oporezivanje primanja. To konkretno znači da radnik na minimalcu ne može plaćati istu stopu poreza, kao neko ko prima 3000 maraka mjesečno. Fokus nam je također na poticaju poduzetnika koje vidimo kao jedine koji će nas izvući iz krize. Na ovim pitanjima ćemo istrajati, te možemo garantovati građanima da ćemo podnositi inicijative u tom pravcu. Vidjet ćemo koliko ćemo „ruku“ imati za takve reforme, ali ćemo svakako prozvati one koji ovakve prijedloge ne podrže.
Šest godine prošlo je od formiranje Naše stranke. Zbog čega još uvijek nisu formirani opštinski odbori u velikom broju bh. gradova? Konkretno govoreći zašto Naše stranka nema formiranu osnovnu organizaciju u Mostaru?
Postojala je razvijena organizacija općinskih odbora na početku. Iskren da budem bilo je dosta problema sa iznalaženjem resursa za finansiranje velikog broja odbora. Mnoge stranke koje zasnivaju svoj rad na pojedinačnim lokalnim interesima ljudi na njihovim listama, veoma lako dođu do kandidata u svakom gradu. Nama je cilj se polako širiti i graditi mrežu, i imati ljude koji istinski predstavljaju Našu stranku i naše ideje. Krenuli smo u obnovu kapaciteta prije ovih izbora. Nakon oktobra 2014. te dobrog rezultata, stvorit će se uslovi da radimo i da se širimo dalje. Već sada imamo jaku bazu u Unsko-sanskom kantonu, a očekujem i obnovu našeg djelovanja u Hercegovačko-neretvanskom kantonu. Ako želite snažnu organizaciju, i mislite dugoročno, onda rast traži mnogo vremena, novca i energije. Ne vjerujemo u osnivanje desetina lokalnih organizacija preko noći. Vrlo brzo nakon izbora se pokaže kako je to greška.
Ukoliko budete u prilici da formirate vlast na bilo kojem nivou, koga biste voljeli vidjeti kao političke partnere?
Naša stranka može pregovarati o vlasti samo sa onim ljudima koji ne traže da se pregovara o vrijednostima. Tek kada smo utvrdili da potencijalni partneri dijele osnovne civilizacijske principe, onda možemo razgovarati o sadržaju posla koji želimo raditi. Mi možemo ući u svaku vlast, uzet tri ministarska mjesta na kantonalnoj razini, ali je pitanje: Gdje smo nakon toga? Mi gradimo politički projekat za narednu deceniju i za novu generaciju, ne možemo to rasprodati za dvije fotelje i vozača kao što su radili drugi. Zbog toga očekujem duge pregovore nakon oktobra, i to pregovore oko programa, ne fotelja.
U nedavnom intervjuu izjavili ste da je dugoročni plan Naše stranke pozicioniranje kao najjače političke partije na lijevom političkom spektru. Koliko će tom cilju pogodovati sve veća nepopularnost SDP-a, da budemo precizni, da li i koliko predsjedništvo Naše stranke u ovom izbornom ciklusu računa na glasove tradicionalnih SDP-ovih birača nezadovoljnih onim šta je SDP uradio u protekle četiri godine?
Pazite, SDP-ova baza se kreće između 80 i 100 hiljada glasova. Ostatak glasova su građani koji nisu dio tvrde i slijepe izborne mašinerije, već tragaju za novim rješenjima. SDP jeste nominalno lijevo orijentisana stranka, ali mislim da mi programski mnogo jače i konkretnije zagovaramo solidarnost, pravednost i ravnopravnost od ostatka tzv. lijevog spektra u Bosni i Hercegovini. Nas padovi drugih stranaka ne interesuju mnogo, mi nismo tu da se bavimo SDP-om i njihovim problemima. Mi se bavimo našim programom i rješenjima, i građanima nudimo novu vrstu politike. Ideja da se u kampanji svi bave drugim strankama i svojim protivnicima je jedan od razloga zašto se nalazimo u ovoj situaciji. Dok su se oni svađali jedni sa drugima, niko nije radio na programu, na onome što ćemo raditi poslije izbora. Mi to radimo, i na druge se ne obaziremo mnogo.
U više navrata pokazali ste da niste spremni ulaziti u neprincipijelne koalicije. Na ove izbore izlazite samostalno. Znači li to da u BIH ne postoji politička opcija koja ispunjava minimum vaših kriterija potrebnih za neki zajednički nastup?
Ne znači. Znači da naši uslovi koji se vezuju za programski rad na rješavanju problema nisu bili prihvaćeni od onih koji su do sada ”gradili” skupštinske većine. Ako pogledate koalicije stranaka koje vode zajedničku kampanju za ove izbore, vrlo lako ćete primjetiti da te koalicije nemaju nikakve veze sa idejama, programima, već isključivo sa prelaskom izbornog praga kako bi se lideri dokopali fotelja. Nama je apsurdno da „lijevo“ orijentirane stranke ulaze u koalicije sa desničarima i ljudima koji su naplaćivali pomilovanja kriminalaca, ali to je naša realnost.
Korupcija i nacionalizam u svim segmentima društva najveći su problemi naše zemlje. Građani su poniženi i ne vjeruju nikome, razočarani radom vlasti, pravosuđem, nedopustivim bogaćenjem pojedinaca, neprestanim strahovanjem… Kako se boriti protiv nacionalizma i korupcije kako bi naša zemlja konačno krenula naprijed?
Moramo se boriti za ravnopravnost svih građana na svakom komadu ove zemlje. Mi moramo znati šta boli povratnika u Glamoč, kako prolazi dan djeteta u školi u Travniku, od čega živi radnik u Tuzli. Jednostavno, što smo bliži stvarnosti, to lakše dolazimo i do načina rješenja. Možemo ljude povezati na konkretnim rješenjima. Pa zar nije lakše otići u Tuzlu ljekaru, nego u Loznicu ili Beograd? Hajmo ljudi raditi na rješenjima koja će olakšati protok ljudi i usluga u zemlji. Hajmo raditi na tome da je entitetska linija razgraničenja samo zamišljena crta na mapi. Nećemo se lako odbraniti od nacionalizma i korupcije, ali to je borba koja će trajati. Oni će lagati, krasti, zapošljavati podobne, mi ćemo nuditi rješenja, stavljati struku ispred podobnosti, i čuvati obraz. Vidjet ćemo ko će pobijediti u toj borbi.
Kako pomoći umjetnicima, poput Damira Avdića recimo, i uopće bh. kulturi danas?
Moramo osigurati prostor za umjetnost. Moramo otvoriti neiskorištene hale i propale fabrike za ljude koji žele od toga napraviti nešto dobro i pozitivno. Trebamo pratiti primjere iz zapadnih zemalja u tom smislu. Kultura u Bosni i Hercegovini se često poima usko elitistički, često čak i festivalski ograničeno. Mi ne trebamo tražiti sponzore umjetnosti, samo joj trebamo dati prostora da se širi. Kod nas imate situaciju koja se ponavlja po ko za koji put u historiji. Nacionalističke stranke, radikalne stranke, uvijek uništavaju kulturu, sistemski, jer im to politički odgovara. Mi ćemo učiniti sve da sačuvamo iskru koja još postoji u ovom društvu, koju nisu uspjeli ugasiti.
Da li je vrijeme za legalizaciju marihuane?
Zanimljivo pitanje za kraj. Kao i za brojna druga pitanja koja u bosanskohercegovačkoj svakodnevnici nisu ni stigla na red zbog kršenja osnovnih ljudskih prava i diskriminacije, i za ovo nam treba još vremena i prostora. Po mom mišljenju, bh. društvo mora više razgovarati o temama koje su duboko zakopane kao tabu ili koje se ismijavaju, za slučaj da ih neko obrađuje. Kao i po pitanju svake druge slobode, kako kaže jedan sudija: ”moja sloboda da mašem šakom prestaje tamo gdje počinje nos drugog čovjeka”. U tom kontekstu posmatram svaku svoju slobodu, pa i slobodu drugoga.
Koja je vaša poruka biračima?
Glasanje 12. oktobra odlučit će smjer kojim će ova zemlja ići u budućnosti. Ove nedjelje ćemo se sjećati kao nedjelje koja će obilježiti deceniju. Naša stranka je izbor na pravoj strani historije.
Autor/ica 👤tačno.net
