„Prvi mart“: Cijeli entitet šuti na oduzimanje prava civilnim žrtvama rata
Povezani članci
- Ovo je društvo iz BiH koje je u šest mjeseci popunilo američke i britanske crne liste
- Ugar pred umiranjem: Tajkuni u borbi za profit betoniraju rijeku
- Bivši logoraši iz Prijedora gradonačelniku uputili zahtjev za izgradnju memorijalnog centra u bivšem logoru Omarska
- Otvorena izložba „ArchiWar: Priče i sećanja na genocid u Srebrenici“
- Vlastodržačka paranoja: Sluti li Dodik sopstveni kraj?
- Ako je suditi po vjerskim objektima koji su nikli u našoj zemlji “bogovi” su nam ružni i silni
Koalicija „Prvi mart“ smatra da je odnos vlasti entiteta Republika Srpska u slučaju Have Tatarević te oduzimanju naknade još jedan korak unazad u odnosu ovog entiteta prema civilnim žrtvama rata. Samim tim, smatramo da političke stranke koje zagovaraju zaštitu žrtava genocida, moraju u svoje programske ciljeve u narednom mandatu staviti osiguranje ostvarivanja prava za žrtve na nivou države, ili Federacija mora preuzeti odgovornost i preuzeti nadležnosti RS-a u segmentu koji institucije ovog entiteta ne izvršavaju.
Diskriminacija u pristupu pravima za građane i građanke nesrpske nacionalnosti u RS-u danas je pravilo, a nedostatak sistemske zaštite i osiguranja pravnog zastupanja pretvara privremene odluke u trajne. Najodgovorniji za ovu politiku jesu SNSD i SDS, ali ne smijemo ostati slijepi na činjenicu da se iz Federacije čuju tek povremeni iskazi negodovanja i saopćenja, bez konkretne akcije. Na slučaju rješavanja problema Have Tatarević, radi i udruženje koje se nalazi na crnoj listi prijedorske skupštine opštine, u istom onom gradu na čijem se čelu nalazi ‘progresivni’ Marko Pavić.
Ono što se pitamo danas jeste kako je moguće da u entitetu RS tek dva ili tri novinara reagiraju na slučaj Have Tatarević, te kako to da među stotinama hiljada stanovnika ovog prostora tek nekolicina ima svijesti i snage da podigne glas protiv diskriminacije, gaženja po civilnim žrtvama i terora koji provode ekstremne politike? Pozivamo Bošnjake i Hrvate, povratnike i prognane, da izvade lične karte, te izađu na glasanje 12. oktobra. Samo ozbiljnim političkim prisustvom unutar institucija možemo osigurati da ljudska prava ugroženih postanu tema dnevnog reda.