Operacija ZOR – javni plan rušenja budućnosti radnika/ca

Povezani članci

• Histerija Jadranke Kosor ili kako izgubiti dostojanstvo
• Vinko Grgurev: Legalno i legitimno
• Nino Raspudić je svodnik masa, čovjek bez morala i znanja povijesti
• Veličković:Oko škole pa na mala vrata
• Cipelarenje Pupovca
• Oluja – nisam vam brat, ja sam kurvin sin

Vlada je krajem prošloga mjeseca usvojila konačni prijedlog novoga Zakona o radu u kojemu su se pojavila zakonska rješenja koja nikad nisu bila na javnoj raspravi niti je javnost s njima upoznata. Radi se o dvojbenim stavcima, čije je “proguravanje” u razdoblju godišnjih odmora neprimjereno demokratskom društvu, a nedostatak socijalnoga dijaloga potvrđuje da ovaj Zakon o radu nije u interesu ljudi. Inicijativa Za rad spremne još jednom upozorava kako ovaj zakon vodi deregulaciji radnoga zakonodavstva i dekonstrukciji socijalne države. Najteže će se odraziti na žensko radništvo i neke od najranjivijih skupina približavajući ih ivici siromaštva: trudnice, majke i njihove obitelji.

U odnosu na prethodnu verziju unesen je novi članak kojim se uvodi mogućnost ustupanja radnika/ca na 6 mjeseci povezanom društvu, odnosno davanje istih u podnajam. Pritom je nejasno prenose li se kod drugoga poslodavca sva prava radnika/ca čime se radnici/ce opet pretvaraju u robu kojom će se poslodavci “dobacivati” po svom nahođenju. Tako se otvara mogućnost da se ranjive skupine radnika/ca internim lizingom stave u još nepovoljniji položaj od onoga u kojem su bile.

Novost je i to da će ubuduće radnici/ce izvan punoga radnoga vremena moći raditi i kod novoga ili povezanoga poslodavca maksimalno dodatnih 8 sati tjedno što ostavlja prostor za produljenje radnoga tjedna.

Agencijski radnici/ce i dalje su bez zaštite – radnicima/ama koje se iznajmljuje preko agencije poslodavac ne mora isplaćivati božićnice, regrese i slična prava koja imaju zaposleni, a kolektivnim ugovorom između agencije i sindikata moguće je za njih urediti nepovoljnije uvjete od onih propisanih ZOR-om (kao na primjer, plaća u razdoblju kad nisu ustupljeni korisniku može se odrediti u visini 1 kn).

Što se tiče godišnjega odmora, dosad je razmjerni dio godišnjega vrijedio samo ako je radnik/ca odlazio od poslodavca u prvoj polovici godine. Sada će radnici/ce, bez obzira na datum davanja otkaza, imati pravo na razmjerni godišnji, ovisno o tome koliko su mjeseci u godini proveli kod poslodavca.

Novim člankom 34., stavci 3.-4., izravno se diskriminira žene za vrijeme trudnoće i rodiljnoga/roditeljskoga dopusta jer se propisuje da i tim zaštićenim kategorijama ugovor o radu automatizmom po sili zakona prestaje u slučajevima: smrti poslodavca fizičke osobe, prestankom obrta po sili zakon ili brisanjem trgovca pojedinca iz registra, odnosno tijekom provedbe postupka likvidacije. Dakle, zaštićene kategorije ovakvom se odredbom nalaze u težem položaju nego ostali radnici/ce kojima ugovor o radu neće po sili zakona prestati u navedenim situacijama.

U okviru zaštite dostojanstva radnika/ca od uznemiravanja i spolnoga uznemiravanja novim ZOR-om (čl. 134) dodatno se štiti poslodavce, tako da se izrijekom navodi kako, ako pravomoćnom sudskom odlukom bude utvrđeno da nije povrijeđeno dostojanstvo radnika/ca, poslodavac može zahtijevati povrat isplaćene naknade za vrijeme u kojemu je radnik prekinuo rad radi uznemiravanja i spolnoga uznemiravanja. Za rad spremne smatra kako bi ovo moglo obeshrabriti žene koje razmišljaju o prijavi uznemiravanja ili spolnoga uznemiravanja na radnom mjestu. Kao da već osoba nije dovoljno stigmatizirana, od samoga čina uznemiravanja na radnome mjestu te još intenzivnije nakon prijave, sada se mogućnost toga dodatno snižava, ako ne i potpuno eliminira, lupajući po onome što u Republici Hrvatskoj najviše boli – novčaniku.

Inicijativa Za rad spremne upozorava javnost kako navedene promjene i dalje vode tržište rada prema socijalnoj nesigurnosti, padu cijene rada i kvaliteta života. Novim ZOR-om dugoročno se ukida rad na neodređeno vrijeme, od radnika/ca se traži da radi noću, s manje godišnjega odmora, a udara se na najranjivije skupine i same ustavne kategorije – pravo na štrajk, pravo na pristup sudu te zaštitu majčinstva. Stoga, apeliramo na predsjednika Hrvatskoga sabora, da konačni prijedlog Zakona o radu koji je Vlada Saboru uputila 24. lipnja 2014., odmah vrati u javnu raspravu.