Eko kuća – Gradnja prirodnim materijalima

Povezani članci

• Bajkovito i mistično vrelo Bunice
• Amazonski domoroci upozoravaju da krčenje šuma vodi do velike katastrofe
• Početak kraja rijeke Sane: Hidroelektrana Medna na Sani se pušta u rad
• Kome je potrebna još jedna termoelektrana u Republici Srpskoj?
• Promocija filma “Ovo je naša kuća” u Sarajevu
• Mostarski komandant Nijaz Hodžić o Uborku: Broj oboljelih od karcinoma u Mostaru povećan za 1400 za četiri godine

Goran Brumnić Mex je jedan od onih ljudi koji žive ono što govore. Čekić i pila su mu alat, a drvo, slama, kamen i blato sredstvo da izgradi predivne i zdrave kuće. Nije lako biti graditelj bez pomoći mehanizacije, ali da je zabavnije i izazovnije, to Goran zna. Ima dovoljno iskustva da nam može pomoći kako se gradi kuća od slame i drveta, žbuka sa blatom i pokriva krov sa slamom i prirodnom šindrom. On s lakoćom koristi moslavačko blato i grede od kestena, kao i istarski i dalmatinski kamen. Možda i vas zagolica da i sami upotrijebite prirodne materijale za vaš dom.

Koje su osnovne karakteristike ekološke ili prirodne gradnje?

Puno toga se podrazumijeva pod terminom prirodne gradnje, zavisno i od onoga koji taj termin upotrebljava. Najbitnije svojstvo ovog načina gradnje, kako ga ja vidim, je da troši što manje energije – nafte, fizičke energije i energije životinja.

Često se misli da su to samo materijali koji su dostupni u prirodi (drvo, kamen, slama, glina…), ali se mogu koristiti i umjetni materijali poput paropropusnih folija, ako se koriste razumno.

Moj kriterij je ekološki otisak – koliko sam energije potrošio dok sam došao do tog materijala. Koliko sam CO2 ispustio u atmosferu dok sam taj materijal pripremao za gradnju. Pokušavam da je on što manji. U to se uračunava koliko sam benzina potrošio dok sam sjekao drvo za grede ili za traktor za baliranje slame od koje ćete napraviti zid.

Ima dosta prirodnih materijala koji su tvornički obrađeni (piljena drvena građa, glina za žbukanje, obrađeni kamen itd), ali su oni već potrošili dio energije u postupku dobivanja finalnog proizvoda.

Je li ta gradnja skupa?

Kao prvo, pojam skupoće se razlikuje od čovjeka do čovjeka, zavisno o materijalnom stanju. Pretežno ljudi misle da je ovakva vrsta gradnje jako jeftina jer se radi o materijalima koji se mogu naći u prirodi. Međutim, zaboravlja se činjenica da te materijale prije nego ih se ugradi u kuću (gdje opet morate angažirati majstora) netko mora iskopati, srušiti, obraditi, pripremiti za ugradnju….

Sama gradnja je uvijek skupa, ako čovjek ne gradi sam. Tako da je moj odgovor – da, takva gradnja košta.

U pripremi je jedan projekt u kojem ću pokušati napraviti objekt za stanovanje od 50 m2 sa recikliranim i prirodnim materijalima kako bi vidio koju najnižu cijenu za izgradnju mogu postići. Moja slobodna procjena je da bi cijena mogla biti 200-250 kn/m2.

Tu treba napomenuti da je to cijena bez građevinskih dozvola, nacrta, priključaka i samog rada (majstora). Znači, samo materijali.

Gdje se može pronaći materijal za ovakav način gradnje kuće?

To opet zavisi od ukusa čovjeka, jer nismo svi jednaki.

U principu se takav materijal može naći svuda oko nas u prirodi, međutim netko ne želi neobrađeno, kvrgavo drvo i želi samo ravne linije. Ista stvar je i sa kamenom koji se nekima ne sviđa neobrađen. Zidovi od slame nekome neće biti vrhunska estetika jer nisu ravni.

Ako nećete sami pribavljati materijal, možete ga kupiti u građevinskim centrima, uključujući i glinu za žbukanje.

Koliko je potrebno stručnog znanja za gradnju?

Ipak je potrebno nešto stručnog znanja pogotovo što se tiče statike, postavljanja krova i dimnjaka (peći). Ostalo se može naučiti na tečajevima gradnje, preko specijaliziranih priručnika, konzultacijama, pomaganjima na gradilištima i sl.

Koje je vaše iskustvo prilikom izgradnje kuće u Blatuši?

Zanimljivo iskustvo jer mi je to bila prva kuća koju sam radio od drveta. Imali smo pomoć majstora tesara koji nam je prenio znanje o potrebnim detaljima, ali smo puno toga učili u hodu, metodom pokušaja i pogreške. To nekada nije najbrži način učenja ali je sigurno najučinkovitiji po pitanju trajnog usvajanja znanja.

Radili smo u svakakvim uvjetima – na temperaturama od +35°C do -16°C, po kiši, snijegu, blatu i suncu. Stanovali smo u šatorima, kuhali smo u privremenoj nadstrešnici koja je bila odlična da zaštiti od najjačeg sunca kako nas tako i goste, jedno vrijeme smo bili i bez struje što je doprinosilo romantici i večernjem druženju uz priče, smijeh i svjetlo petrolejke. Slušali smo žabe kako krekeću, u blizini su prolazile divlje životinje (svinje, lisice, srne, kune…).

Zanimljivo je bilo i preseljenje u kuću koja ima zidove od slame. Učinkovitost takve izolacije smo vidjeli već prvo ljeto kada je vani temperatura bila 39°C, a unutra je bila 23°C. Naravno, bez klima uređaja.

Teško je prenijeti sve detalje koji čine takvu gradnju zanimljivom. Sve što se dešavalo dok su prijatelji pomagali, sve nespretnosti, sve genijalne ideje, sva zezanja ili zabrinutosti… ali bi svakom preporučio da sudjeluje u izgradnji svog doma. Makar kao povremeni pomagač nekom majstoru.

Je li moguć spoj tradicionalne gradnje i modernih materijala?

Moguće je spajati tradiciju i moderne materijale što se može vidjeti na dosta kuća u Hrvatskoj koje su više ili manje uspješno spojile to dvoje.

Ima puno materijala koje možemo naći u tradicijskoj gradnji. Lijepi primjer je paropropusna folija kod izrade krova koja je sigurnija od terpapira ili kada se gradi bez nje. Dalje, gips kartonske ploče za pregradne zidove ubrzavaju gradnju istovremeno čineći konstrukciju lakšom. Zatim su tu i OSB ploče za izradu podova i zidova. Svakako treba spomenuti i razne vrste izolacija (kamena vuna, izolacija od tvornički obrađene ovčje vune, izolacija od celuloze).

Za sve one koji su zainteresirani za gradnju kuće sa prirodnim materijalima, pošaljite mail na mexblatusa@gmail.com, ili nazovite Mexa na broj: 099/885-1004

atma.hr