Mito, špijunaža, sabotaža i tajne snimke: Sramotna predsjednička kampanja u Kolumbiji

Povezani članci

• Erdogan odbio američki poziv na primirje u Siriji
• Rusija: Optužbe za hakerske napade su zapadna propaganda
• Hrvatska donirala SAD-u streljivo za borbu protiv IS-a
• Trump najavio povlačenje SAD-a iz trgovinskog sporazuma koji je potpisalo 12 zemalja
• Islanđani počeli zatvarati bankare koji su ih upropastili
• Češka: Vaclava Klausa čeka suđenje zbog veleizdaje

Uoči predsjedničkih izbora u nedjelju u Kolumbiji, mediji i javnost ne bave se više politikom i programima, nego skandalima vezanim uz vodeće kandidate: sadašnjeg predsjednika Juana Manuela Santosa i kandidata konzervativne Stranke demokratskog centra Oscara Ivana Zuluage, a izbori su svedeni samo na pitanje žele li birači kandidata koji se zauzima za mirovne pregovore s FARC-om ili onoga koji je protiv njih. Politički savjetnici izbornih kampanja Santosa i Zuluage bili su prisiljeni dati ostavku zbog optužbi za špijunažu, sabotažu i primanje mita.

Sramotna predsjednička kampanja

“Ovo je najsramotnija predsjednička kampanja koji smo vidjeli u nedavnoj povijesti”, izjavila je bivša ministrica Cecilia Lopez. “Zaštitni znak ove kampanje su klevete i laži”, istaknula je.

Većina optužbi odnosi se na mirovne pregovore između Santosove administracije i pregovarača kolumbijskoga gerilskog pokreta FARC-a, koji pokušavaju dobiti veće pravo sudjelovanja u kolumbijskoj demokraciji u zamjenu za odustajanje od vojnih ciljeva. Vlada predsjednika Santosa vodi mirovne pregovore s FARC-om od kraja 2012. u pokušaju da zaustavi desetljetne krvave sukobe.

I dok se Santos zauzima za pregovore, Zuluaga, koji je blizak s bivšim predsjednikom Alvarom Uribeom, snažno se protivi potpisivanju mirovnoga sporazuma s FARC-om, koji i dalje smatra terorističkom organizacijom.

Objavljene tajne snimke

Jedan od glavnih Santosovih političkih savjetnika u kampanji Juan Jose Rendon optužen je za primanje više od 12 milijuna dolara mita od narkomafijaša i krijumčara droge, kojima je zauzvrat obećano da neće biti izručeni SAD-u kad se predaju.

Samo dan nakon što su se pojavili ti navodi u javnosti, Zuluaginu kampanju također je pogodila kriza. Jedan od članova kampanje, računalni stručnjak Andres Sepulveda optužen je da je protuzakonito došao do podataka o pregovorima FARC-a kako bi pokušao omesti mirovne pregovore. Ovoga tjedna časopis Semana u Bogoti objavio je videosnimku koja navodno prikazuje Zuluagu kako dobiva tajne vojne informacije od Sepulvede, koji je poslije uhićen i optužen za “upravljanje ilegalnim uredom za presretanje mailova osoba sklonih mirovnom dijalogu s FARC-om”.

Rendon je dao ostavku prošloga tjedna zbog sve oštrijih kritika za navodno primanje mita, a voditelj Zuluagine kampanje Luis Alfonso Hoyos dao je ostavku pošto je otkriveno da je sa Sepulvedom pokušao omesti pregovore s FARC-om.

Snimka je montaža?

Zuluaga je rekao novinarima da je petominutni video “vulgarna montaža” čija je svrha oklevetati njegovu kampanju. “Nije slučajno to što je objavljena dok ja vodim u anketama, a predsjedniku popularnost pada”, rekao je Zuluaga.

Ipak, malo je vjerojatno da će optužbe na račun dvojice vodećih kandidata omogućiti nekom od još troje kandidata da preuzme vodstvo. Anketa objavljena prije izbijanja skandala pokazala je da Zuluaga vodi s 29,5 posto glasova, odmah iza njega je Santos s 28,5 posto, a ostali kandidati dobivaju deset posto ili manje. Kolumbijski zakon zabranjuje ankete sedam dana prije predsjedničkih izbora, tako da se ne može znati je li skandal promijenio postotke.

Međutim, optužbe bi mogle dodatno povećati apatiju birača. Osim toga, mnogim Kolumbijcima pregovori s FARC-om nisu na prvome mjestu, nego pitanja poput nezaposlenosti, zdravstvene skrbi i kriminala o kojima se gotovo i nije ozbiljnije raspravljalo.

Za gerilice – golema razlika

Javier Restrepo iz agencije za Ipsos izjavio je da su kolumbijski birači u biti suočeni samo s jednim pitanjem: hoće li glasovati za kandidata koji želi mirovne pregovore s FARC-im ili za onoga koji želi bezuvjetnu predaju gerilaca. “Razlika u programima kandidata vezana uz gospodarstvo i druga pitanja je minimalna, ali kad je riječ o gerilcima – ona je golema”, istaknuo je.

“Santos zagovara nastavak mirovnih pregovora koje je počeo 2012., a Zuluagino je stajalište da nema dijaloga s gerilom dok se njezini borci ne predaju vladinim snagama i ne polože oružje”, rekao je Rastrepo. Zuluaga se protivi i bilo kakvom dogovoru kojim bi se gerilcima oprostili zločini ili koji bi im dao mjesta u kongresu.

“Prvi krug izbora bit će kao prvi krug referenduma o miru”, ocijenio je profesor s Nacionalnog sveučilišta u Bogoti Alejo Vargas. U utrci za predsjednika petero je kandidata, ali samo Zuluaga i Santos imaju izgleda za pobjedu, smatra Rastrepo. Ostali kandidati su Enrique Penalosa iz Saveza zelenih, Clara Lopez iz ljevičarske stranke Polo Democratico i Marta Lucia Ramirez iz Konzervativne stranke. Po kolumbijskome izbornom zakonu, predsjednički kandidat mora osvojiti 50 posto plus jedan glas kako bi pobijedio u prvom krugu, što znači da je vrlo vjerojatan drugi krug izbora 15. lipnja.

index.hr