Jovan Divjak: Osim tri etničke, BiH postoji i grupa ljudi koja diše protiv podjela
Povezani članci
- Rosensaft: Zašto je grupa Jevreja došla da oplakuje žrtve genocida u Srebrenici
- Svi možemo pomoći Dnevnom centru za djecu sa ulice
- Dodik tražio da BiH bude neutralna po pitanju Ukrajine, Komšić i Džaferović odbili
- Novi pretresi u Sarajevu u slučaju “Dženan Memić”
- BiH u borbi protiv IDIL-a: U toku pripreme za slanje 15,5 miliona komada municije Iraku
- Putem za EU skrenuti ka BU
“Moramo vratiti one karakteristike Sarajevu i BiH koje služe kao raskršće između Istoka i Zapada“, poručio penzionisani general ARBiH i izvršni direktor Udruženja “Obrazovanje gradi BiH” Jovan Divjak
Meral Balota –
Jovan Divjak, penzionisani general Armije Republike Bosne i Hercegovine (RBiH) i aktuelni izvršni direktor Udruženja “obrazovanje gradi BiH”, u razgovoru za Anadolu Agency povodom 6. aprila, Dana grada Sarajeva, ali i dana kad se obilježava početak agresije na BiH 1992. i početka opsade Sarajeva, prisjetio se događaja davne 1992. čiji je i sam bio sudionik.
“Protesti 5. i 6. aprila 1992. godine bili su nada za BiH, u onoj želji da BiH produži svoju historiju tolerancije i ljubavi za drugog i drugačijeg. Nažalost, 22 godine poslije toga, nismo ni blizu onoga što su tada bile nade“, kaže Divjak, dodavši kako je BiH više podijeljena danas nego što je bila tada.
“Sad su nam nametnute podele koje nisu ni prošle kroz Parlament. S druge strane, 20-godišnja vlast nije uspela da stabilizuje odnose koji garantuju poštovanje drugog. Nažalost, podeljeni smo na četiri dela. Pod tim mislim da smo podeljeni na tri nacionalne grupe, a postoji i četvrta, koja se bori, diše, traži zraka u tome da BiH nije podeljena ni na jedno, ni na drugo, ni na treće“, pojašnjava Divjak.
– Mržnje ima više danas nego neposredno nakon rata –
Divjak kaže da vidi i da osjeća da se mladima jednostavno sprečava da se, poštujući prošlost, okrenu ka budućnosti. Navodi da danas ima više mržnje nego što je to bilo u godinama neposredno nakon rata. Rijetkost je da mladi iz Sarajeva posjećuju Banju Luku, kao i Banjalučani Sarajevo, a svi odlaze u Grčku, Španiju ili druge zemlje, bez da su obišli svoju zemlju, kaže Divjak.
“Nismo ni blizu one prijašnje slike. Na nju se moramo, kroz informisanje i obrazovanje, pokušati vratiti, pa bar da vratimo one karakteristike Sarajevu i BiH koje služe kao raskršće između Istoka i Zapada“, izjavio je Divjak.
Napominje i da je na prostoru bh. entiteta Republike Srpske prije rata bilo preko 65 posto Bošnjaka, dok danas nema više od 2-3 posto. Kao što je u Posavini bilo oko 220.000 Hrvata, danas ima svega 15.000. Divjak potom naglašava da se ta struktura stanovništva, nažalost, promijenila i u Sarajevu.
“Pre rata bilo je oko 45-50 posto Bošnjaka, oko 35 posto Srba, oko 10-15 posto Hrvata u Sarajevu, ali nažalost to se promenilo u skoro jednu nacionalnu grupu. Nisu problem oni koji su ostali, jer vole Sarajevo, bez obzira na nacionalnost. Međutim, stranke su nas podelile u tome da većina direktora škola, kulturnih ustanova su Bošnjaci i to nije perspektiva Sarajeva, kao ni BiH. Ista je situacija i u Banjoj Luci. Pre rata je bilo 50 odsto Srba, a ostalo Bošnjaci i Hrvati. Danas ih ima samo 2-3 posto. Jednostavno, politike su napravile tu etničku podelu“, kazao je Divjak.
– Mladi su sadašnjost –
Divjak smatra da je nedostatak solidarnosti među građanima jedan od većih problema bh drušva, što je bilo vidljivo i na protestima građana.
“Mislim da je osnovno pitanje kako to da nema više sindikata na tim protestima, kako to da nema više radnika? Oni ne izlaze, jer su zaposleni. Znači nema solidarnosti, to je osnovni problem. Bar je Tuzla nešto uradila, ima novu vladu, a u Kantonu Sarajevo nije se ništa promenilo“, zaključio je Divjak.
Kada su u pitanju mladi i njihova perspektiva u BiH, Divjak kaže da se i kroz rad u Udruženju “Obrazovanje gradi BiH“ susreće sa studentskim organizacijama, ali, kako navodi, većina organizacija mladih i studenata su podijeljeni i nemaju nikakvu međusobnu saradnju.
“Mladi nisu budućnost, oni su sadašnjost. Ako vi danas ne radite nešto, onda nema ni budućnosti, jer sutra nećemo mi biti mladi. Ja insistiram da je sadašnjost šansa mladih. Preporučujem jedinstvenu organizaciju mladih, koji će se morati izboriti za svoja prava. Neka sarađuju sa drugima, neka se obrazuju i neka budu buntovni. Moraju biti buntovni, ne uz upotrebu nasilnih sredstava, nego uz reč. Dakle, reč, reč i reč“, poručio je Divjak.
AA