Ukrajinska kriza: Gubitnik Putin

Povezani članci

• Zaoštravanje odnosa: Turska povukla svog ambasadora iz Njemačke
• Cijene nafte porasle petu sedmicu zaredom
• Japanci odaju počast bivšem premijeru Abeu, dan nakon atentata
• Uloga štampe: Schäuble gleda kritički na strategiju novinskih ureda partija
• Papa Franjo doputovao na Lezbos
• Macron definitivni pobjednik prvog kruga izbora, očekuje se tijesna utrka za predsjednika Francuske

Komentar piše: Nikolaus Blome spiegel.de

Uredio: Ešref Zaimbegović

Zapad pravi grešku u razmišljanju: sam sebe ubjeđuje da Vladimir Putin određuje agendu ili čak da je dobio poker za moć. U stvarnosti Rusija je već izgubila na cijelom frontu.

Ako se stanovništvo Krima na referendumu u nedjelju odluči za pripajanje Rusiji dan poslije toga započeće jedna ili više rundi sankcija i protusankcija. Međutim to što izgleda kao eskalacija je samo epilog završene bitke.

A gubitnik se zove Vladimir Putin.

Prema zapadnom rezonu sve je jasno: Rusija je odavno dio svjetskog gospodarstva, za modernizaciju zemlje treba strane investicije i know-how. Putin sada odsjeca svoju zemlju od toga na vlastitu štetu.

O “partnerstvu za moderniziranje” ne može više govoriti čak ni notorni pristalica Rusije Frank-Walter Steinmeier, ministar inostranih poslova Njemačke. Politički je Rusija proigrala onu prednost koju je dobila uključivanjem u krug najvažnijih industrijskih zemalja svijeta (G7,G8). Bačena je nazad na nivo zemalja u razvoju ili nerazvijenih zemalja. A za susjede Rusije Putin nema ponudu koja bi bila i blizu takva kakva je evropska: blagostanje i sloboda.

Kao poslijedica toga Rusija će vegetirati između Zapada i Kine. Sami su krivi.

Međutim  i u Putinovom vlastitom rezonu kriza u Ukrajini je poraz. Čak ako prihvatimo posebnu osjetljivost nekadašnje supersile i psihopatološki uzor reakcije velikoruskog razmišljanja rezultat ostaje isti: Prije krize Putin je imao vladu u Kijevu koja ga je slijedila i osiguran status dijelova ruske flote na Krimu. U kategorijama 19. stoljeća on je kontrolirao veliku teritoriju i imao pristup “toplom moru”. Poslije krize ostaje pristup toplom moru.

Pobjede izgledaju drugačije.

Prije krize Ukrajina je balansirala između istoka i zapada. Sigurno ne uvijek ispravno ali Evropska unija nije ni u snu pomišljala da je primi u članstvo. Sada Putin gura Ukrajinu na zapad dalje nego ikada prije i prisiljava EU da prvi put razmišlja o članstvu te zemlje. Na koncu zapadni blok je prodro više stotina kilometara na istok skoro na granice Rusije. Putinov cilj je bio suprotan.

Evropljani sada moraju spoznati da su igru dobili – svejedno da li su je u početku htjeli igrati ili ne. “Nova njemačka vanjska politika” ne treba dugo razmišljati kako Putina privoliti na zaokret nego treba razmisliti kako se iz ove pobjede može stvoriti nešto pametno.