Brisel o sankcijama Moskvi, na Krimu 11.000 pripadnika proruskih snaga

Uoči sastanka lidera EU u Birselu o mogućim sankcijama Rusiji u javnost je procurio snimak razgovora njemačke kancelarke Angele Merkel i estonskog šefa diplomatije Urmasa Paeta o snajperistima pokreta Majdan. Krimske regionalne vlasti objavile da se na tom poluostrvu nalaze hiljade pripadnika proruskih snaga.

Ministarstvo vanjskih poslova Estonije potvrdilo je autentičnost telefonskog razgovora šefa estonske diplomatije Urmasa Paeta s visokom predstavnicom EU Catherine Ashton u kome su govorili o snajperistima u Kijevu koje je angažirao pokret Majdan.

“Sada je sve jasnije i jasnije da iza snajpera nije bio (opozvani ukrajinski predsednik) Janukovič, već neko iz nove koalicije”, rekao je Paet tokom telefonskog razgovora s Ashtonovom, čiji se snimak pojavio na Youtubeu.

“Mislim da to želimo da istražimo. Mislim, nisam za to čula, to je interesantno”, odgovorila je visoka predstavnica EU.

Paet je potvrdio da je razgovor obavio po povratku iz Kijeva 25. februara i ocijenio da je “veoma žalosno da se prisluškivanja uopće događaju”, kao i da “nije slučajno da je baš sada postavljen na Internet”.

Ashtonova nije željela da komentira razgovor, a njena portparolka Maja Kocijančić kazala je: “Mi ne komentiramo bilo kakve procurjele privatne razgovore”.

Više od 11.000 pripadnika proruskih snaga na Krimu drži pod kontrolom sve prilaze tom poluostrvu na Crnom moru i blokirane su sve vojne baze koje se još nisu predale, izjavio je premijer Krima Sergej Aksjonov.

Aksjonov je, govoreći na sjednici proruske vlade Krima, rekao da je to strateško poluostrvo u potpunosti pod kontrolom policije i snaga sigurnosti, kao i oko 11.000 pripadnika snaga “samoodbrane”.

Brisel je u četvrtak objavio imena 18 ukrajinskih zvaničnika kojima je zamrznuta imovina, među kojima su smijenjeni predsjednik Viktor Janukoviči njegov sin Aleksandar.

Na spisku se nalaze najbliži Janukovičevi saradnici, uključujući bivšeg ministra unutrašnjih poslova i pravde, državog tužioca, šefa službe sigurnosti, kao i bivšeg ukrajinskog premijera Mikolu Azarova i njegovog sina.

EU navodi da su ti zvaničnici umiješani u pronevjeru državnih sredstava i da sankcije, koje će trajati 12 mjeseci, uključuju mjere za pokušaj vraćanja tih sredstava.

EU je imena objavila u Službenom listu, uoči vanrednog samita u Briselu posvećenog krizi u Ukrajini.

Samit dolazi dan nakon što je načinjen blagi napredak u razgovorima ministara Ukrajine, Rusije, Britanije i Francuske u Parizu.

Sankcije Rusiji mogle bi biti nametnute ako ne dođe do smirivanja tezija do sastanka čelnika EU planiranog za četvrtak, najavio je dan ranije francuski šef diplomatije Laurent Fabius.

On je za francusku BFM TV izjavio da neke mjere mogu uključivati vizne restrikcije, mogu se ticati imovine pojedinaca i razgovora o ekonomskim pitanjima sa Rusijom.

Američki državni sekretar John Kerry opisao je svoj sastanak u Parizu sa ruskim šefom diplomatije Sergejom Lavrovim kao “tvrd” i rekao da će se sastati ponovo u četvrtak u Rimu.  Ponovio je poziv Rusiji da povuče svoje trupe nazad.

“Veoma je važno da se kriza riješi kroz dijalog” , kaže Keri dodajući da su se sve strane saglasile da se sva pitanja moraju rješavati kroz dijalog. Potvrdio je da će se u dogovoru sa ministarstvima vanjskih poslova Rusije, Ukrajine, kao i ostalih EU država, pregovori o spuštanju tenzija nastaviti narednih dana.

“Ukrajinski teritorijalni integritet mora biti poštovan”, kaže američki državni sekretar.

Keri kaže da je iznijeto više ideja o tome na koji način riješiti tenzije u Ukrajini i o tome će se konsultovati sa predsjednikom Barackom Obamom.

Lavrov je odbio sastati se u Parizu u srijedu sa ukrajinskim ministrom vanjskh poslova.

U međuvremenu, tenzije na Krimu između proruskih snaga i ukrajinske vojske i dalje su povišene. Izaslanik UN-a bio je prisiljen napustiti Krim nakon što se suočio sa bijesnim proruskim aktivistima.

U Donjetsku, na istoku Ukrajine, proruski demonstranti ponovo su preuzeli kontrolu nad zgradama regionalne administracije.

Prethodno je prvi čovjek zapadne vojne alijanse Anders Fogh Ramsusennajavio da će NATO razmotriti svu saradnju sa Rusijom zbog dešavanja u Ukrajini.

NATO će angažovano stati uz civilno i vojno vođstvo Ukrajine, poručio je Rasmusen i dodao da je NATO suspendovao planirane zajedničke misije sa Rusijom, na zaštiti američkih brodova koji treba da unište sirijsko hemijsko oružje.

Ranije u srijedu premijer Ukrajine Aresenij Jatsenjuk rekao je da Krim mora ostati dio Ukrajine, ali da se mogu povećati ovlašćenja loklanih vlasti.