Najviše korupcije u državnoj upravi i zdravstvu

Povezani članci

• Treba li nam bogata država?
• Najviše snijega i u utorak u BiH, Srbiji i Makedoniji
• Umro je Zoran Erceg. Nije dočekao da mu država plati za zlo koje mu je nanijela
• Na Igmanu se danas obilježava 81. godišnjica “Igmanskog marša”
• Enes Karić: Istina o unutarmuslimanskom sukobu
• Završna konferencija EU projekta “Razvoj kapaciteta za prevenciju korupcije i izradu strateških dokumenata u oblasti borbe protiv korupcije u Bosni i Hercegovini”

Direktor Agencije za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije Sead Lisak ističe da, prema anketama ove agencije, najviše korupcije ima u državnoj upravi i zdravstvu, a da ih slijede politika, policija i pravosuđe.

“Podaci ukazuju da korupcija u BiH ima sve odlike sistemske korupcije. Iz ovog proizlazi da je taj problem izražen u javnim preduzećima i ustanovama, a na njega nisu imune ni političke stranke” – navodi Lisak u intervjuu Srni i precizira da anketirani građani smatraju da najmanje korupcije ima u oblasti kulture, sporta i medija.

Lisak tvrdi da je uzrok ovakvog stanja “nepobitna činjenica da su se vlasti u BiH proteklih godina samo formalno bavile borbom protiv korupcije, što je rezultiralo činjenicom da je BiH dostigla dramatičan stepen korupcije”.

“Izvjesni antikorupcijski napori su preduzimani, ali nedovoljna uključenost društva, nesistematičnost, nekoordiniranost, odsustvo odlučnog pristupa i političke volje na eliminisanju korupcijskih praksi i uzroka rezultiralo je u pojavi sistemske korupcije u BiH”, navodi Lisak.

Izlaz iz ove situacije Lisak vidi, prije svega, u realnoj političkoj volji da se problem korupcije počne rješavati. “Izuzetno je važno da se pređe iz faze deklarativnog zalaganja i podrške borbi protiv korupcije u izvršnu fazu po pitanju antikorupcijskih aktivnosti, kako je to slučaj u okruženju, prije svega u Hrvatskoj i Srbiji”, navodi Lisak.

On ističe da u zakonskim rješenjima u BiH “nema ograničenja koja bi sputavala efikasniju borbu protiv korupcije, ali da se postojeći mehanizmi neadekvatno provode i da se korupcija na najvišim nivoima vlasti i politike ne procesuira, a istrage ne rezultiraju optužnicama, niti osuđujućim presudama”.

Lisak upozorava da je “svaka zloupotreba moći povjerena javnom službeniku ili licu na političkom položaju, kao i direktno ili indirektno zahtijevanje, nuđenje, davanje ili prihvatanje mita ili neke druge nedopuštene prednosti – izuzetno opasna za društvo”.

“Tačno je da politička korupcija ugrožava stabilnost institucija i slabi povjerenje građana u državni aparat, ali ekonomska korupcija vodi ka siromaštvu, korupcija u zdravstvu ka ugrožavanju ljudskih života, korupcija u obrazovanju ka produkovanju nestručnog kadra…”, pojašnjava Lisak.

On podsjeća da je usvojen Zakon o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama vlasti BiH koji je izuzetno važan za otkrivanje i prevenciju korupcije na način da se potencijalni prijavljivači ohrabre da prijavljuju korupciju, bez bojazni da će zbog toga snositi posljedice. Tu su i zakoni iz oblasti krivičnog prava koji, osim korupcije, tretiraju i brojne druge oblasti, a koji su na nivou evropskog zakonodavstva.

“Tu je i Zakon o javnim nabavkama, koji je kompleksan i koji bi, prema mojoj ocjeni, trebao pretrpjeti određene izmjene i dopune kako bi se spriječile ili makar svele na minimum malverzacije u ovoj oblasti. Postoji set antikorupcijskih zakona, međutim, kada se generalno sagleda situacija, u postojećim zakonskim rješenjima u BiH nema ograničenja koja bi sputavala efikasniju borbu protiv korupcije”, konstatuje Lisak.

Posljednji zaključci oba doma Parlamentarne skupštine BiH kojima se daje podrška radu Agencije uz dodatno osiguranje institucionalnih pretpostavki za rad, pa usvajanje Zakona o zaštiti lica koja prijavljuju korupciju u institucijama BiH, smatra Lisak, jasno ukazuju na pozitivne promjene odnosa političkih elita u BiH po pitanju korupcije.

Lisak napominje da su se posebne obaveze za Agenciju “javile” nakon usvajanja Izmjena i dopuna Zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH.

“Dobili smo dvostruku ulogu i određene zadatke da preuzmemo uposlenike iz Centralne izborne komisije BiH koji su do sada radili te poslove i koji će po odredbama zakona pri Agenciji obavljati stručne, administrativne poslove iz nadležnosti Komisije za odlučivanje o sukobu interesa”, pojašnjava Lisak.

Jedini recept za uspješnu borbu protiv korupcije, smatra Lisak, jeste da svi dijelovi društva, počevši od institucija vlasti, nadležnih agencija, preko nevladinih organizacija i medija, udruže napore.

(FENA)