Zatvoren najveći zagađivač Bajkalskog jezera, ugašeno hiljadu radnih mjesta

Povezani članci

• Crni bilans prirodnih katastrofa u Kini: Poginulo 126 osoba, šteta 4,17 milijardi dolara
• Korona virus sije smrt u Evropi, vraća se u Aziju i plaši Afriku
• Sirija: U operacijama Assadovih snaga ubijeno 157 osoba
• Smrtna kazna za ljubav
• Propao referendum u Rumuniji o redefinisanju braka
• Nestajanje opozicije u Hongkongu

Najveći zagađivač najdublje svjetske akumulacije slatke vode, Bajkalska fabrika celuloze i papira je zatvorena. Tako je okončano 47 godina odlaganja otpadnih voda u jezero koje je zaštitio UNESCO. Više od hiljadu osoba ostalo je bez posla.

“Sada se može reži da je apsurdna industrijska ‘predstava’ na Bajkalu okončana. Kompanija, koja je jedina odlagala otpadne vode u jezero koje se smatra bunarom planete, je konačno zatvorena”, izjavila je Marina Rikhvanova, predsjednica Baykalskog ekološkog rata.

Do gašenja je došlo nakon dvije decenije borbe aktivista za zaštitu okoliša. Ekolozi kažu kako će naredni korak biti pretvaranje grada Baikalska, sjedišta fabrike, u ekološki grad. Ipak, najveći problem trenutno predstavlja sudbina uposlenika fabrike.

Manje od polovine ukupne radne snage, 494 osobe, dobit će nove poslove u lokalnoj termoelektrani, dok će ostatak ostati bez posla.

“Obećano nam je s najvišeg nivoa, od Putina i Medvedeva, da će se prvo stvoriti nova radna mjesta, a da će fabrika tek onda biti zatvorena te će ljudi polako preći na nova radna mjesta. Sada smo suočeni sa potpunim beznađem”, rekao je jedan od uposlenika fabrike.

Ruske vlasti govore o program upošljavanja, nudeći radnicima premještaj u druge fabrike ili trening za nova zanimanja.

Više od 300 kompanija povezanih sa Bajkalskom fabrikom celuloze i papira već su pred bankrotom. Kombinovana termoelektrana već je prebačena općini, dok će ostatak biti prodan na aukciji.

Planine otpada iz fabrike bit će zabetonirane i zatrpane. Ukupni trošak razvoja Baykalska procijenjen je na 1,27 milijardi dolara. Zatvorena fabrika bila je jedini veliki gradski poslodavac i donosila je 80 posto prihoda.

klix.ba