BiH i Kosovo lideri u nezaposlenosti na Balkanu

Povezani članci

• Reuf Bajrović: SDP i SDA se utrkuju u ispunjavanju predizbornih obećanja HDZ-a
• Kako su skupljali glasače: HDZ u 5 godina u državnoj i javnoj upravi zaposlio više 60 tisuća
• ZA PRAVO ŽIVOTINJA
• Prema čijem nalogu policija u Sarajevu i Mostaru saslušava organizatore antifašističkih protesta?
• Zašto režim u RS-u građanima nameće osjećaj ugroženosti?
• Damir Markovina: Iskustvo snimanja Dezertera naučilo me da Mostar nije uništen. Tu je, ranjen, izudaran, ali vrlo živ

U septembru ove godine u BiH je nezaposlenost iznosila 44,8 posto, odnosno nezaposleno je bilo 554.929 lica, što pokazuje povećanje u odnosu na isti period prošle godine. Slično kao i u BiH, prema posljednjim zvaničnim podacima Agencije za statistiku Kosova, u toj zemlji bez posla je 35,1 posto stanovnika što je među najvećim procentima u Evropi.

Zbog duboke ekonomske i financijske krize i političke nestabilnosti većina zemalja regije Balkana od raspada Jugoslavije bilježi vrlo spor ekonomski napredak i konstanto visoku stopu nezaposlenosti. Prema istraživanju dopisnika Anadolu Agency (AA), najviše nezaposlenih stanovnika na Balkanu imaju Bosna i Hercegovina i Kosovo, a najmanje Crna Gora i Albanija.

Naime, u septembru ove godine u BiH je nezaposlenost iznosila 44,8 posto, odnosno nezaposleno je bilo 554.929 lica, što pokazuje povećanje u odnosu na isti period prošle godine kada je stopa nezaposlenosti iznosila 44,2 posto. Slično kao i u BiH, prema posljednjim zvaničnim podacima Agencije za statistiku Kosova, u toj zemlji bez posla je 35,1 posto stanovnika što je među najvećim procentima u Evropi.

Ekonomski stručnjak Anton Jekauc za AA je istakao da je ekonomska situacija u BiH čak i mnogo teža ako se ima u vidu da je veliki broj “izdržavanih lica”.

“Podaci o nezaposlenosti u BiH i na Kosovu su neumoljivo tačni i realni. U BiH situacija je čak i mnogo alarmantnija s obzirom na cjelokupnu situaciju. Broj izdržavanih lica je nepodnošljivo visok, kada se nezaposlenima dodaju penzioneri i druga lica koja spadaju pod proizvođaće lažne “socijalne vrijednosti”. Tu mislim, prije svega, na prekomjernost administracije, ali i čitav niz drugih aktivnosti koje ne prozvode novu vrijednost, ali su ugrađeni u takozvanu nadgradnju. Ovakvo stanje je sa stanovišta dugoročnog razvoja neizdrživo”, kazao je on.

Nakon ove dvije zemlje regije, najveća stopa nezaposlenosti zabilježena je u Makedoniji i Srbiji. Prema posljednjim statističkim podacima Državnog zavoda za statistiku Makedonije, u toj zemlji stopa nezaposlenosti iznosi 28,8 posto. U drugoj polovini tekuće godine, u Makedoniji je zabilježeno 57,1 posto odnosno 952,327 radno aktivnih osoba, od čega se 678.467, odnosno njih 40,7 posto, nalazi u radnom odnosu, a 273.860, odnosno 28,8 posto su nezaposleni.

Prema Nacionalnoj službi za zapošljavanje (NSZ), trenutna stopa nezaposlenosti u Srbiji iznosi 24,1 posto i manja za 1,4 procentna poena u odnosu na decembar prošle godine. U julu je na evidenciji NSZ-a bilo 771.809 nezaposlenih, što je 0, 6 posto manje u odnosu na prethodni mjesec. U toj zemlji se u periodu od januara do jula zaposlilo 115.153 osoba, dok se u 2012. godini zaposlilo 205.000 osoba.

Najmanje nezaposlenih u Albaniji i Crnoj Gori

S druge strane, najmanje nezaposlenih na području Balkana je u Albaniji, Crnoj Gori i Hrvatskoj koje su posljednjih godina provedene značajne ekonomske i financijske reforme koje su i privukle strane investicije. Naime, prema posljednjim podacima Službe za zapošljavanje Albanije, stopa nezaposlenosti u toj zemlji u julu ove godine je iznosila 12,8 posto, što je najniža stopa nezaposlenosti u regiji Balkana ali i na razini evropskog prosjeka.

Nakon Albanije slijedi Crna Gora, gdje je, prema posljednjem izvještaju Zavoda za zapošljavanje, stopa nezaposlenost za novembar ove godine povećana sa 14,51 na 14,78 posto. Najveća stopa nezaposlenosti u toj balkanskoj zemlji, 32,7 posto, zabilježena je u julu 2000. godine, dok je najniža bila u avgustu 2009. godine, 10,1 posto. Prema posljednjim zvaničnim podacima, u Hrvatskoj, koja je ove godine postala članica Evropske unije (EU), nalazi se 17,2 posto nezaposlenih radno sposobnih stanovnika. Rast stope nezaposlenosti u Hrvatskoj u oktobru je dodatno ubrzao.

Photo: hollowtreefilms.com

Prema mišljenju Jekauca, od zemalja regije Srbija, Hrvatska i Crna Gora idu u pravom smjeru i provode vrlo značajne ekonomske i privredne reforme čime postaju mnogo konkurentnije u Evropi.

“Srbija, Hrvatska i Crna Gora idu u boljem pravcu i brzini u odnosu na BiH. Situacija u BiH je krajnje alarmantna. BiH bi imala sjajnu perspektivu s obzirom na prirodne izvore kojima raspolaže, kada bi se nekako mogla osloboditi garniture političara koji su je doveli u ovu situaciju da je proglašena za propalu zemlju”, smatra ugledni stručnjak.

Balkanske zemlje moraju razviti konkurentnije ekonomije

Napominje da sve zemlje u regiji Balkana moraju promijeniti sistem privrednog razvoja ako žele postati snažni ekonomski akteri u Evropi ali i svijetu.

“Zemlje u regiji moraju promijeniti model privrednog razvoja. Svi naši susjedi su previše okrenuti prošlosti i malo svoje energije ulažu u bolju budućnost. Da bi BiH povećala zaposlenost i osnažila svoju ekonomiju ona se mora u cjelosti okrenuti u vođenju svoje ekonomske politike, da bi privredu učinila konkurentnom prema svijetu. To znači da privreda mora biti potpuno okrenuta javnom i privatnom partnerstvu jer kapitala u svijetu ima dovoljno,samo je pitanje da li upravljačke strukture razumiju kojim smjerom zemlja treba da ide”, istakao je on.

Od ostalih zemalja iz šire regije Balkana, najmanja je nezaposlenost u Rumuniji i trenutno iznosi 7,5 posto, nakon koje slijedi Mađarska sa 9,8 posto, Turska 9,9 posto, Slovenija 11,2 posto, Bugarska 12,7 posto i Slovačka sa 14,3 posto.

Posmatrano na evropskom nivou, nezaposlenost je u oktobru ove godine u eurozoni blago smanjena, a u 28 članica EU-a ostala nepromijenjena u poređenju s prethodnim mjesecom. Najnoviji podaci evropskog statističkog ureda Eurostata su pokazali da stopa nezaposlenosti iznosi 12,1 posto na nivou eurozone, a na nivou EU-a 10,9 posto. Na godišnjoj razini broj nezaposlenih uvećan je za 512 hiljada u EU, a u eurozoni za 615 hiljada.

Prema podacima Eurostata, najnižu stopu nezaposlenosti u oktobru su zabilježile Austrija (4,8 posto), Njemačka (5,2 posto) i Luksemburg (5,9 posto). Najvišu stopu nezaposlenosti imale su pak Grčka (27,3 posto) i Španija (26,7 posto).

Najniža nezaposlenost u Andori, San Marinu i Švicarskoj

Inače najnižu stopu nezaposlenosti u Evropi ima Andora u kojoj se nalazi 2,9 posto nezaposlenih, San Marino 3,1 posto kao i Švicarska i Norveška sa 3,4 posto. Od ostalih zemalja svijeta, prema posljednjim podacima, u Rusiji se nalazi 5,5 posto nezaposlenih, Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) sedam posto, Australiji 5,5, Kini četiri, Indiji 3,8, Japanu četiri, Velikoj Britaniji 7,7 posto i Brazilu 5,2 posto.

Posmatrano na globalnom nivou, zemlje u kojima je zabilježena najniža stopa nezaposlenosti su Katar sa 0,5 posto, Tajland 0,6 posto, Tonga 1,1, Papa Nova Gvijena 1,8 posto, Južna Koreja 2,9 kao i Vijetnam i Andora, Malezija tri posto.

S druge strane, zemlje sa najvišom stopom nezaposlenosti su Zimbabve gdje ne radi 70 posto stanovnika kao i u Turkmenistanu. Tadžikistan sa 60 posto kao i Mozambik, Džibuti sa 59 posto, Namibija 51,2 posto, Senegal 48 posto, Nepal sa 46 posto, Lesoto sa 42,7 posto, Kenija sa 42 posto, Afganistan sa 36 i Jemen sa 35 posto zemlje su sa najvećim stopama nezaposlenosti u globalnim okvirima.