”Dubioza Kolektiv”, bend koji je ujedinio Balkan: Ne čekajte Mesiju, naučite sami ”plivati”!

Ivana Despotović

Jedan od najpopularnijih bendova regiona, cijenjen i širom Evrope, zasigurno je u ovom trenutku ”Dubioza Kolektiv” (DK) iz Bosne i Hercegovine, čiju muziku poštuju kritičari, ali i ljudi svih uzrasta.

Iako bježe od ”svojatanja” i pjevanja pod zastavama, njihove pjesme i muzika i dalje jesu inspirisane prvenstveno političkom situacijom u Bosni i Hercegovini. No, obrasci ponašanja o kojima pjevaju su tako tipični za sva tranziciona društva, što podvlači i uvodna pjesma njihovog najnovijeg albuma ”Apsurdistan”.

Oni su svojim temama politički ”jako aktuelni” (pjesma ”Brijuni”, op. ur.), što slušatelji, očito, prepoznaju i nagrađuju izrazima poštovanja prema onome što rade ovi mladi ljudi.

Možda je u tome i njihova najveća zasluga. Naime, oni su tekstovima svojih pjesama pojasnili žiteljima zapadnog Balkana, i ne samo nnjima, koliko su svi zajedno u ”glibu” i kako ih to ujedinjuje mnogo više, nego što ih bilo šta drugo razdvaja.

Nakon deset godina postojanja, svoj najveći samostalni koncert imali su u oktobru 2013. u Zagrebu pred čak 10.000 gledalaca.

Zašto njihov najveći nastup nije održan upravo u Sarajevu, kakve poruke šalju svojim slušateljima i šta sve ”Dubioza Kolektiv” može postići kako bi BiH, ali i zemlje regiona izašle iz dubioze, otkrili su u intervjuu za Anadolu Agency (AA).

Da li će ”Dubioza Kolektiv” moći da izvuče BiH iz dubioze, ili barem da probudi građane da izađu iz dubioze?

“Žao mi je, ali neće. Ja bih volio da smo mi Superman i Kapetan Bosman, ali nismo i takvih nema. Ako svako od nas ne bude Superman i Bosman, ako ne budemo svjesni toga svaki dan, nećemo se ni izvući. I zato se ni ne izvlačimo, zato smo u ovoj bari, jer čekamo u mulju da neko dođe da nas povuče. A niko ne dolazi. Žao mi je, neće niko doći. Naučite plivati”, poručuju članovi ”Dubioze Kolektiv”.

Svrha njihovog rada, kako je za AA kazao Vedran Mujagić, jedan od članova benda, nije da ljudima govore šta da misle ili rade, već da ih svojim pjesmama podstaknu da misle ”svojom glaovom”.

“Teško je odrediti, nema sad neki mjerač shvaćenosti, koliko daleko neka poruka dopire ili baca. Ali čini mi se ono što možemo vidjeti na koncertima, i to može biti neki parametar, da ljudi dosta dobro kontaju o čemu pričamo. Nama je najvažnije da ljudi na svoj način te ideje i poruke obrade u svojoj glavi i da se s nekom idejom i porukom vrate kući poslije koncerta”, kazao je Brano Jakubović, takođe član DK.

Iako su svjesni da su njihova publika većinom mlado biračko tijelo, ”Dubioza Kolektiv” svojim radom se trudi da njihova poruka dopre do što većeg i šireg kruga ljudi.

“Upravo iz tog razloga pišemo ovakve pjesme, da bi inspirisali ljude da počnemo svi zajedno trenirati demokratiju, koju smo totalno zapostavili. Atrofirali su nam mišići. Ne koristimo se većinom alata koje nam ta toliko željena demokratija pruža svaki dan. Ne smatramo da jedni izbori mijenjaju nešto ili da romantična ideja o Che Guevari i revoluciji isto tako može piti vode. Pred nama je realno dosta dugačak proces učenja šta je to demokratija i shvatanja solidarnosti društva i civilnog društva kao takvog. Mi kao društvo tek trebamo naučiti mnoge stvari”, ističe Jakubović.

Jednako je važno da ljudi shvate, dodao je Mujagić, da demokratija ne znači samo zaokružiti nečije ime na glasačkom listiću i ubaciti listić u glasačku kutiju, a potom deprimiran naredne četiri godine posmatrati rezultate izbora.

“Ljudi treba da shvate da demokratija omogućava da između dva izborna ciklusa ne budeš samo pasivni posmatrač, već da se aktivno uključiš u sve”, istakao je Mujagić.

Angažovana muzika, kao i svaki drugi vid angažovane umjetnosti, može podstaknuti ljude da misle svojom glavom, tvrde naši sugovornici. Bilo bi previše romantičarski, stav je Jakubovića, misliti da jedan rock bend može povesti naciju u bolju budućnost.

“To je ustvari najveći problem našeg naroda što čekamo uvijek nekog Mesiju, nekog heroja, novog druga Tita, koji će nas povesti u bolje sutra. Svaki put nam se to obije o glavu. To je jedna od lekcija koje moramo naučiti. Mi smo svi sami sebi te Mesije, uspjet ćemo tek ako sebe povedemo negdje. Ne znam zbog čega čekamo nekoga da nas uhvati za ruku. Ustvari, već nas vodaju, samo što se izgleda puno okotilo Mesija, jer je profitabilno, pa svaki vodi svoje obdanište za sobom”, istakao je Jakubović u svom stilu.

Nakon analize muzičke scene u regionu, primjetno je da su jedino bendovi koji imaju određen utjecaj zapravo oni koji su postali svjesni socijalnog angažmana. Mujagić na to gleda kao na ohrabrujuću činjenicu.

“Vidiš da postoje ljudi koji na sličan način, kao i mi, percipiraju potrebu da se o tim temama priča i da se otrgnu iz ruku večernjih dnevnika i žute štampe koja te bitne teme uzurpira i svaki dan je ljudima sve više muka od toga. Naš je cilj da prevedemo to na neki nivo koji mogu shvatiti ljudi koji nisu profesionalni političari”, poručio je Mujagić.

-Važno je da su se desili protesti u Sarajevu-

Osvrnuvši se na proteste koji su u junu mjesecu održani u Sarajevu, te širom BiH, zbog neusvajanja Zakona o jedinstvenom matičnom broju građanina (JMBG), Jakubović je kazao kako je važnije da su takvi protesti uopšte pokrenuti, nego ko ih je pokrenuo.

“Bilo je dosta negativnih komentara, zbog čega svirate na protestima. Zbog čega ne? Zbog čega ne skupiti ljude na sve moguće načine i tu pokušavati nešto? To je ono što mi možemo, najbolje što možemo, i to smo zbog toga i uradili. Mislim na sve bendove koji su svirali. Ja mislim da su JMBG protesti samo još jedan korak u ovom procesu koji se dešava već 10-15 godina. Sve su to koraci ka shvatanju šta je to civilno društvo, definisanju civilnog društva. Ja nikad nisam otišao na te proteste sa romantičnom idejom da će svi izaći iz one zgrade i reći: ‘Mi dajemo ostavku, odlazimo, vi ste upravu i sad će doći bolji’. To je priča iz bajke. Ali u realnom svijetu je veoma bitno da su se ti protesti uopšte desili”, poručio je Jakubović.

Poruke koje jasno šalje ”Dubioza Kolektiv” jednako razumiju kako građani BiH, iz koje oni potiču, tako i državljani svih zemalja regiona, pa čak i Evrope.

Mujagić je istakao kako je sasvim slučajno njihov najveći koncert održan upravo u Zagrebu, te najavio veliki koji predstoji u sarajevskoj dvorani ”Zetra” u decembru.

“Sve zemlje regije pate od istih posttranzicijskih bolesti i ne postoji neka suštinska razlika između problema koje nas u BiH tište ili bilo gdje drugo u regionu. Postoje razalike institucionalne prirode, jer su, na primjer, Slovenija i Hrvatska u Evropskoj uniji (EU), a mi smo daleko 10 do 15 godina od toga. Ali kad ogoliš sve do problema običnog čovjeka koji ode sa svojom platom da je potroši negdje u prodavnici i plati račune, dođeš na isto. Vjerovatno zbog toga i postoji to shvatanje, jer se ljudi mogu identifikovati sa tim pričama”, pojasnio je Mujagić.

Jakubović je dodao da su poruke koje šalju otišle i šire, pa su tako na turnejama širom Evrope imali priliku slušati jednake probleme, te shvatiti da su sva društva u veoma sličnim situacijama. Ljudi su ljudi, podsjećaju oni. Bez obzira da li sviraju u Zagrebu, Beogradu, Prištini ili Washingtonu, reakcija je gotovo ista.

“Na neki način je i normalno da se Sarajevo ugleda na Zagreb i Beograd. Ali mi se trudimo skloniti od toga, to su lokalne priče koje nisu baš najkonstruktivnijeg karaktera. Bježimo od toga i trudimo se da i Sarajevo gledamo kao grad u kojem živimo, ali ni po čemu drugom ti ljudi nisu drugačiji od ljudi u Zagrebu”, pojasnio je Mujagić.

– ”Vratiće se Walter” i SDP –

Osvrnuvši se na pjesmu ”Vratiće se Walter”, koju je svojevremeno, kako tvrde, bez odobrenja benda u predizbornoj kampanji koristila i Socijaldemokratska partija BiH, Jakubović je pojasnio kako su se u javnosti pojavile pogrešne percepcije svega. Ljudi su mislili da je DK grupa koja svira za SDP, a oni nisu imali načina da spriječe zloupotrebu njihove muzike.

“SDP je mogao da koristi naše pjesme, zato što mogu… Zato što ne postoji zakon koji meni omogućava da kažem: ‘Stanite malo, ne možete bez pitanja koristiti naše pjesme u svojoj političkoj kampanji’. To je slična priča kao o zabrani Thompsonu da održi koncert u ‘Zetri’. Zbog čega bi neko zabranjivao taj koncert? Kažu zato što on stavlja fašistička obilježja i to nije uredu. A kod nas je odbijen Zakon o zabranjeni isticanja fašističkih obilježja!? Parlament je to odbio. Čovjek može sasvim legalno da dođe u ‘Zetru’ i objesi kukasti križ preko cijelog zida i da svira. U principu je pogrešno, a ne postoji način da ga spriječiš”, pojasnio je Jakubović.

-Ideje ljevice-

Tvrdi kako članovi grupe ne kriju da baštine ideje ljevice.

”Ne vidim zašto je to problem i zašto bi to značilo da smo automatski vezani za neke partije”, dodao je Jakubović.

Naredne godine, DK želi izdati album na engleskom jeziku, koji neće biti orijentiran samo na region, već i na evropsko tržište. Snimajući albume na engleskom, pa potom i na domaćim jezicima, trude se, kažu, da ih nema previše i da ne dosade ljudima.

Ipak, na svim svojim svirkama i koncertima širom evropskih zemalja uvijek odsviraju nekoliko pjesama i na bosanskom jeziku.

“Mi se ovim ne bavimo da bi mi postali popularni, već da bi određene ideje postale popularne. Kad smo okupljali bend, nismo znali kakvu ćemo muziku svirati, niti na kojem ćemo jeziku pjevati. Ali definitivno je bilo jasno, te 2003. godine, kada je bilo nepopularno pričati o ovim stvarima, kada nikoga nije zanimalo ko je premijer države niti je gledao dnevnik, mi smo shvatili da je važno vratiti te teme nazad na sto, a pogotovo među mlade ljude. Jer, ako postanemo do kraja apolitični i potpuno nezainteresovani, tek onda gubimo svaki dodir sa realnošću”, naglasio je Jakubović.

-Ljudi opterećeni podjelama-

Muzika koju proizvodi DK sadrži elemente raznih muzičkih pravaca. Od početka su željeli da svima bude jasno odakle oni dolaze, većnakon prvog slušanja i prvih pet taktova.

“Kod nas postoje ljudi koji su opterećeni podjelama svake vrste, pa čak i u tom muzičkom svijetu pokušavaju podijeliti ljude na narodnjake i zabavnjake, alternativce i mainstream. Još više atomiziraju ionako podijeljene ljude. Zašto ne bi otvorili priču i postavili je tako da je pristupačna svima”, istakao je Mujagić, zaključivši da publika u Evropi pozitivno reaguje na mješavinu zapadnih zvukova i ritmova Balkana.