Sve što ste željeli znati o popisu
Povezani članci
Portal Klix.ba je prošle sedmice pozvao svoje čitatelje da pred predstojeći popis stanovništva u BiH, koji će biti proveden od 1. do 15. oktobra, postave pitanja o svemu što ih interesira vezano za popis, a kako bi bili što bolje informirani i spremni. Ovo su neka od najčešćih pitanja koja ste nam slali, a odgovori su pripremljeni u saradnji sa Agencijom za statistiku BiH.
Imam li pravo da se ne izjasnim na vjerskoj i nacionalnoj osnovi?
Članom 12. Zakona o Popisu definisano je da osobe nisu obavezne da se izjašnjavaju o etničkoj/nacionalnoj pripadnosti. Popisivač je dužan u ovom slučaju obilježiti odgovor “Ne izjašnjava se”. Osoba koja daje podatke dužna je, nakon što pregleda popunjenu Popisnicu, potpisom potvrditi upisane odgovore.
U kojem slučaju kao građanin mogu biti kažnjen zbog svog odgovora i kolike su kazne?
U skladu sa članom 11. Zakona o Popisu, osoba obuhvaćena popisom dužna je na sva pitanja u popisnim obrascima tačno i potpuno odgovoriti. Lične podatke o odsutnim članovima domaćinstva starijim od 15 godina može dati samo punoljetni prisutni član domaćinstva, kojem su podaci najviše poznati, a o djeci do 15 godina podatke daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj.
Članom 43. Zakona o Popisu je definisano da će novčanom kaznom u iznosu od 100 KM do 10.000 KM biti kažnjena za prekršaj osoba obuhvaćena popisom ili osoba koja je obavezna dati podatke o odsutnim članovima domaćinstva, odnosno roditelj, usvojitelj ili staratelj za dijete mlađe od 15 godina, ako odbije odgovoriti na pitanja u popisnim obrascima ili da netačne i nepotpune odgovore.
Živim/radim/studiram u jednom gradu, a prijavljen/a sam u drugom. U kojem od ta dva grada će me popisivač popisati?
Ukoliko u jednom mjestu u BiH osoba živi sa svojim članovima domaćinstva, ali je odsutna zbog rada, školovanja ili boravka u drugom mjestu u BiH, može biti popisana:
– u mjestu iz kojeg je privremeno odsutna kao odsutni član domaćinstva
– u mjestu rada, školovanja ili boravka kao privremeno prisutna osoba
Ukoliko osoba živi sama, tj. nema članove domaćinstva, u mjestu u BiH iz kojeg je privremeno odsutna neće biti popisana, ali će biti popisana u mjestu u kojem je zbog rada, školovanja ili boravka. U svakom slučaju, u ukupan broj stalno nastanjenog stanovništva osoba će biti uračunata u mjestu gdje živi, a ne gdje radi ili studira. Dakle, samo jednom se računa u ukupan broj stanovnika.
Ako sam na putu u vrijeme popisa može li neko od članova moje porodice popisivačima dati moje podatke?
Članom 11. Zakona o Popisu je definisano da lične podatke o odsutnim članovima domaćinstva starijim od 15 godina može dati samo punoljetni prisutni član domaćinstva, kojem su podaci najviše poznati, a o djeci do 15 godina podatke daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj.
Jesam li dužan/a popisivaču pokazati bilo koji lični dokument? Ako jesam, koji?
Ne. Podaci se prikupljaju na tradicionalan način, metodom intervjua. Obaveza popisivača je da u obrasce upisuje podatke isključivo na osnovu izjava osoba koje daju podatke. Popisivač ne smije tražiti na uvid bilo koji lični dokument, uključujći ličnu kartu, pasoš i sl. Lične dokumente mogu koristiti građani, ali u smislu davanja kvalitetnih odgovora (npr. ukoliko ne znaju JMB napamet i sl.).
Ako popisivač dođe, a ja nisam kod kuće, hoće li mi ostaviti neku obavijest i kako ćemo se dogovoriti za sljedeći termin?
U slučaju da u jedinici za stanovanje nije zatekao nikoga, ili je zatekao samo osobe koje nisu u stanju da mu pruže potrebne podatke (zbog bolesti ili nepoznavanja potrebnih podataka) ili djecu do 15 godina starosti, popisivač će ostaviti “Obavještenje o ponovnom dolasku popisivača” (obrazac P-11) s naznakom vremena ponovne posjete. Vrijeme posjete treba biti određeno tako da ne bude u istom danu i da se odnosi na neki drugi period dana u odnosu na prvu posjetu. Popisivač je obavezan to domaćinstvo posjetiti ponovo u tačno zakazanom terminu. Ukoliko popisivač ne pronađe nikoga u tom stanu ni pri drugoj posjeti, obavezan je zakazati i treću posjetu, koja treba biti u razmaku od nekoliko dana. Istovremeno, popisivač treba saznati od komšija živi li neko u tom stanu, jesu li članovi tog domaćinstva odsutni, duže ili kraće, u kojem dijelu dana su prisutni i druge informacije koje će mu pomoći da utvrdi najpogodniji termin ponovnog zakazivanja posjete. U slučaju da ni nakon treće posjete i zakazivanja popisivač ne može uspješno obaviti popisivanje, dužan je o tome obavijestiti svog općinskog/gradskog instruktora, i svakako opet ostaviti obavještenje o svom dolasku, na kojem će dopisati adresu i broj telefona prostorija PKLS, koju osobe trebaju kontaktirati kako bi se organizovalo njihovo popisivanje.
Ako radim/studiram u inozemstvu, a prijavljen/a sam u BiH, kako ću biti popisan/a? Mogu li moji ukućani u BiH dati moje podatke ili moram popuniti popisnicu sa stranice Agencije?
Podatke za odsutne članove domaćinstva starije od 15 godina može dati samo punoljetni prisutni član domaćinstva, kojem su podaci najviše poznati, a o djeci do 15 godina podatke daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj. U skladu sa članom 40. Zakona o Popisu, državljani BiH koji imaju prebivalište u BiH i odsutni su duže od godinu dana u inozemstvu, mogu biti popisani preko obrasca P-1IN, koji se nalazi na web-stranici Popis 2013.
U kojem slučaju će neko, ko se računa u dijasporu, ući u ukupan broj stanovništva, a u kojem neće?
Zakon o popisu je napravljen u skladu sa Međunarodnim preporukama. Preporuke su napravljene tako da osiguraju da svaka osoba ima samo jedno uobičajeno mjesto stanovanja. Ovo je važno u međunarodnom kontekstu, kako bi se izbjeglo da iste osobe budu ubrojane u stalne stanovnike više zemalja, ili pak da ne budu nikako popisane.
U skladu sa članom 2. Zakona o popisu “uobičajeno mjesto stanovanja” je mjesto u kojem osoba živi i obično provodi svoj dnevni odmor, bez obzira na privremeno odsustvo u svrhu rekreacije, odmora, obilaska prijatelja i rodbine, posla, školovanja, liječenja ili vjerskog hodočašća.
Stalni stanovnici su osobe koje su:
– prije referentnog datuma najmanje 12 mjeseci neprekidno živjele u svom uobičajenom mjestu stanovanja
– u posljednjih 12 mjeseci prije referentnog datuma popisa došle u mjesto svog uobičajenog stanovanja s namjerom da tamo ostanu najmanje jednu godinu
Za sve definicije koje nisu obuhvaćene Zakonom o Popisu primjenjivat će se Odredba (EC)br. 763/2008 Evropskog parlamenta i Vijeća o popisima stanovništva i stanova te mjere za provođenje ove Odredbe, Preporuke Konferencije evropskih statističara za popise stanovništva i stambenog fonda u 2010. godini i drugi relevantni međunarodni standardi.
To znači da, pored navedenih osoba, u stalne stanovnike, u skladu sa Međunarodnim preporukama, u ukupan broj stalno nastanjenog stanovništva obično treba uključivati i sljedeće grupe osoba:
– nomade
– skitnice
– osobe koje žive u zabačenim područjima
– vojno, pomorsko i diplomatsko osoblje i njihove porodice, koji se nalaze van zemlje
– pomorske trgovce i ribare koji su nastanjeni u zemlji, ali se nalaze na moru u toku održavanja popisa (uključujući i one koji nemaju drugo mjesto prebivališta osim smještaja na brodovima)
– civilne osobe koje privremeno rade u drugoj zemlji pod uvjetom da tamo ne žive godinu ili više
– civilne osobe koje svakodnevno prelaze granicu radi odlaska na posao u drugoj zemlji
– civilne osobe (osim onih nabrojanih u kategorijama od d) do g)) koje su privremeno odsutne iz zemlje, pod uvjetom da nisu dugoročni imigranti u zemlji odredišta
Šta se zapravo podrazumijeva pod boravkom dužim od 12 mjeseci van BiH? Znači li to da se tu ubrajaju oni ljudi koji nikako nisu dolazili u BiH 12 mjeseci?
Ubrajaju se sve osobe koje su zbog nekog od razloga, kao što su rad, školovanje ili boravak u inozemstvu, odsutne 12 mjeseci iz BiH, bez obzira na povremene kratkotrajne dolaske u BiH, radi posjete prijatelja, rodbine, roditelja, obilaska stana, godišnjih odmora i sl.
Šta ako ne znam odgovor na neko pitanje?
Pitanja na popisnim obrascima nisu teška (uobičajena pitanja na popisu – pol, starost, obrazovanje, broj rođene djece, državljanstvo, mjesto rođenja i sl., a testirana su u Probnom popisu na kojem nije bilo većih problema u smislu shvatanja pitanja i davanja odgovora na njih), a popisivač je dužan osobama koje nisu razumjele pitanje, u skladu sa pravilima opisanim u Metodologiji, dati pojašnjenja. Važno je istaći da se na pitanja 24, 25 i 26 osoba ne mora izjasniti, pri čemu se obilježava odgovor “Ne izjašnjava se”. Također, na ovim pitanjima prostor za odgovor ne može ostati prazan – mora postojati odgovor. Ako iz bilo kojeg razloga, ne može dobiti odgovor, popisivač je dužan upisati “Nepoznato”.
Hoće li podaci o meni igdje biti javno objavljeni nakon popisa i šta će se desiti sa popisnicama?
U skladu sa članom 15 Zakona o Popisu, popisivači i sve druge osobe koje obavljaju poslove u vezi s popisom dužni su čuvati trajno, kao službenu tajnu, sve podatke prikupljene od pojedinaca koji se odnose na njihove lične, porodične i imovinske prilike. Zaštita ličnih podataka osigurat će se u skladu sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka i Zakonom o statistici Bosne i Hercegovine. U skladu sa članom 46. Zakona o Popisu, uništavanje popisne građe nastale u radu nadležnih organa i organizacija u Bosni i Hercegovini za poslove popisa obavlja Agencija u skladu sa Zakonom o arhivskoj građi i Arhivu Bosne i Hercegovine te podzakonskim aktima donesenim na osnovu ovog zakona.
Ko može imati uvid u popisnice?
Niko osim ovlaštenog osoblja statističkih institucija. Samo tokom Popisa uvid u popisnicu može imati punoljetna osoba koja nija bila prisutna u trenutku popisivanja i za koju je podatke dao drugi član domaćinstva. To pravo može ostvariti u prostorijama Popisne komisije lokalne samouprave, ispunjavanjem obrasca Zahtjev za uvid u Popisnicu.
Ukoliko se želim zaposliti ili sam već zaposlen/a u državnoj službi, moram li se izjasniti na popisu kao pripadnik/ca iste etničke grupe/nacije kao što sam se izjasnio/la ili ću se izjasniti prilikom zapošljavanja?
Podaci u popisu su zasnovani na bazi izjave osobe koja se popisuje. To znači da osoba ima punu slobodu da se izjasni kako želi po pitanju etničke/nacionalne pripadnosti, ili da se ne izjasni po ovom pitanju, a u skladu sa članom 16. Zakona o popisu podaci prikupljeni popisom koristit će se isključivo u statističke svrhe.
Smijem li odbiti da budem popisan/a? Šta ako ne želim učestvovati u popisu?
Vaša je obaveza da učestvujete u popisu. Ukoliko odbijete možete biti kažnjeni novčano u iznosu od 100 KM do 10.000 KM.
Ko se smatra članovima moje porodice za koje mogu dati podatke kada dođe popisivač?
Lične podatke o odsutnim članovima domaćinstva starijim od 15 godina može dati samo punoljetni prisutni član domaćinstva, kojem su podaci najviše poznati. Domaćinstvom se smatra svaka porodična ili druga zajednica dviju ili više osoba koje zajedno zauzimaju cijelu stambenu jedinicu ili njen dio i osiguravaju sebi hranu, a moguće i ostale potrepštine za život. Članovi ove grupe mogu udruživati svoje prihode u manjoj ili većoj mjeri. To su, naprimjer, roditelji, punoljetne osobe, supružnik (iz bračne ili vanbračne zajednice), osobe koje zajedno stanuju i zajednički troše svoje prihode za podmirivanje osnovnih životnih potreba (stanovanje, ishrana i dr.). O djeci do 15 godina podatke daje jedan od roditelja, usvojitelj ili staratelj.
Mogu li popisivaču dati podatke o svojoj rodbini koja živi u susjednoj zemlji, a državljani su BiH?
Odgovor je “ne”, jer rodbina o kojoj govorimo, kako i samo pitanje kaže, živi u drugoj zemlji (bez obzira na to da li se radi o susjednoj ili nekoj udaljenoj zemlji) u kojoj su i popisani i u kojoj su svrstani u ukupan broj stanovnika, jer u njoj borave duže od 12 mjeseci.
U skladu sa članom 40. Zakona o Popisu, državljani BiH koji imaju prebivalište u BiH i odsutni su duže od godinu dana u inozemstvu, mogu se popisati preko obrasca P-1 IN, koji se nalazi na web-stranici popis2013.ba.
Udruženje građana Zašto ne također je zaprimilo veliki broj pitanja građanki i građana vezanih za popis. Na njihovoj stranici popismonitor.ba građani također mogu pronaći korisne informacije i odgovore na često postavljana pitanja.