Bosanska politička hunta

Povezani članci

• LA VITA E BELLA
• PRIKRIVENI STAVOVI MEDIJSKIH VLASNIKA
• Dobrica Veselinović: Ne samo da je Vučićev režim zreo za poraz, nego smo mi zreli da tu promenu predstavljamo
• Točno u podne – meci protiv ćoraka
• Priča o dobrim mostarskim ljudima (15): MAJA EVROPEJKA
• NI U CRKVU SA SVAKIM

Da li je kombinatorika Socijaldemokratske partije BiH u traženju pogodnog oblika vlasti u Bosni i Hercegovini dovedena do kraja? Do stvarno mogućeg kraja jedne politike? Da li je Bosna i Hercegovina danas u vlasti klasične politčike hunte? Mnogi potezi vlasti daju osnova za ovakva pitanja. Izvjesnu i varljivu legalnost toj hunti daju demokratski izabrani parlamentarci, i to je sve što se tiče vlasti i demokratije. Danas se čini da su zadnji izbori bili veoma davno, iako je od tada prošlo samo tri godine. Politička praksa je u te tri godine rezultirala ukidanjem stvarne demokratije i faktičkim stvaranjem vladavine hunte.

Piše: Zijad Burgić

Pretpostavka svake demokratije je postojanje dijaloga – političkog i svakog drugog . Ova vlast je protiv takve vrste razgovora. Nepoštovanje dijaloga je tako postalo vladajući oblik komunikacije hunte na vlasti i u Republci Srpskoj i u Federaciji BIH. Praktično, je li, to je ono što i čini vladajuću huntu u BiH. Dokaza je obilje, a najsvježiji su pokazani odnos prema kritikama na nedavno usvojen prijedlog zakona o mjestu boravka i, usko s tim, zakona o JMBG. Sasvim legitimno mišljenje izneseno od strane političkih subjekata izvan vlasti, dočekano je drvljem i kamenjem, a bome i ozbiljnim političkim prijetnjama i konkretnim akcijama.

Ozbiljan preduvjet svake demokratije je tolerancija. Ovdje je pokazana očigledna arogancija i nemilosrdnost prema neistomišljenicima. Tako se u reakciji Saveza za bolju budućnost, a povodom saopštenja Prvog marta u kojem se SBB kritikuje zbog donošenja Zakona o prebivalištu, kaže: “…smatramo da nema potrebe polemisati sa anahronim snagama, sa ad hoc formiranom nevladinom organizacijom…” Predsjednik stranke, Fahrudin Radončić, ujedno je i ministar državne policije.

Istovremeno, Denisa Sarajlić-Maglić, zamjenica ministra civilnih poslova Bosne i Hercegovine (SDP), u razgovoru za agenciju “Fena” izjavljuje da izmjene Zakona o prebivalištu i boravištu “ni na koji način ne mijenjaju položaj povratnika i raseljenih osoba. Sarajlić-Maglić tvrdi da su nevladine organizacije koje se protive ovom zakonu, pogrešno ga protumačili.” Nije, nego!?

Iako nakon svega zakoni nisu usvojeni, iz formalnih razloga, državna policija ne miruje, kao ni ona entitetska. Privđenja na informativne razgovore su već rutina, i to od običnih povratnika do članova Parlamenta. Da li će prevladati kompromisi u donošenju odluka i u budućem radu vladajuće hunte, ili će se bez javnosti i konsenzusa s njom, vladati državom – odredit će sudbinu i vlasti i države – u konačnici – i građana, u čijim rukama je i odgovor.