Zelene zgrade: stanovi koje pokreću alge

Povezani članci

• Pogledajte kako danas izgleda Černobil
• Prvi njemački ugostitelji počeli „po češki“ točiti pivo iz cisterne
• Grumo Appula
• Stvaranje glazbe sa odlagališta otpada u Paragvaju
• Akcija obnove Partizanskog groblja u Mostaru
• Češki raj: prekrasan krajolik bogat istorijskim građevinama

Dvije južne fasade su pokrivene ljuskama bioreaktora, prozirnim posudama koje stvaraju kontrolirane uvjete za farme algi. Izložene suncu alge fotosinteziraju, kako rastu tako upijaju CO2. Hranjive tvari i CO2 cirkuliraju kroz bioreaktore kako bi im omogućili razvoj. Povremeno, alge se prikupe i fermentiraju u obližnjoj tvornici biomase, a zatim se spaljuju za proizvodnju električne energije.

BIQ zgrade koje sadrže 15 apartmana otvorile su svoja vrata u travnju. Njihov glavni izvor energije je povrat topline, hvatanje energije koja se nije koristila u fotosintezi iz bioreaktorskog rješenja. Fasada također djeluje kao prirodni termostat: gusti rast algi za vrijeme ljetnog perioda drži sunčevu svjetlost vani.

Proizvodnja energije iz algi fotosintezom nije nova, naravno. No, projekt je prva svjetska bioreaktorna fasada u punom razmjeru.

Tehnologiju je razvio SSC (strateški znanstveni konzalting) koji je stvorio zgradu u suradnji sa Arupom, konzultantskom tvrtkom za projektiranje, inžinjering, Colt interntional, tvrtka za upravljanje projektima i Otto Wulff građevinska tvrtka iz Hamburga.

U skladu s daljnjim testovima SSC tvrdi da je učinkovitost pretvorbe (količina svjetla koja padne na fasadu pretvorena u energiju) 10% za bioplin i 38% za toplotu, gotovo 50% ukupno. To se može usporediti sa tipičnom učinkovitosti od oko 15% za solarne fotonapone. Toplina i energija iz bioreaktora se također nadopunjava preko krovnih solarnih panela i pohranjenog podzemnog toplinskog susatava. Kreatori zgrada tvrde da zgrada može zadovoljiti 100% svojih energetskih potreba.

Glavna prepreka za daljnje usvajanje tehnologije je cijena. 5.000.000 € je uloženo u projekt od strane njemačke vlade i IBA-e Hamburg, međunarodna izložba zgrada te  preko 1.300.000 € financirali su bioreaktorima. Međutim, Martin Kerner, direktor SSC-a, uvjeren je da tehnologija može postati konkurentna. “Mi trebamo standardizaciju hardvera kako bi smanjili troškove proizvodnje” ističe Kerner.

Prikazivajući učinkovitost alga zgrada ne samo da može dokazati izvor održive proizvodnje energije, ona također može oblikovati buduće gradove, tvrdi Jan Wurm europski voditelj istraživanja za Arup. “Ako možemo pokazati fasade sa mikroalgama, možemo transformirati urbani okoliš (i pribaviti) arhitekte s novim izvorom inspiracije.

Napisao/la: Fionán O’Muircheartaigh thisbigcity

Uredila: M.G.

Ovaj članak izvorno je objavljen na web stranici održivi gradovi This Big City.