Plastične boce se mogu prodavati i u BiH

Povezani članci

• Tužbe i žalbe protiv planiranih novih termoelektrana na ugalj u BiH se gomilaju
• Jedinstveni prirodni fenomen: Pustinja u sred ledenog Sibira
• U Zenici proglašena uzbuna zbog zagađenosti zraka
• Prva kuća od konoplje u SAD-u čisti zrak od CO2
• Strokkur, jedan od najpoznatijih gejzira na Islandu
• Veliki evropski gradovi nude rješenje za izbacivanje automobila iz centra

U Bosni i Hercegovini se reciklira samo pet posto otpada, a ipak njegovo iskorištavanje moglo bi biti velika ekonomska prilika za našu državu. Međutim, vlasti uprkos svim pričama o važnosti ekologije i očuvanja životne sredine, niti se trude niti ulažu puno u ovu oblast. Zbog njihovog stava propadaju desetine miliona eura, koje bi reciklaža mogla donijeti, kao i desetine hiljada radnih mjesta.

U Kantonu Sarajevo do nedavno nije postojala nijedna firma koja bi se bavila otkupom PET ambalaže, no nasreću kompanija Aida-Commerce iz Sarajeva je od februara ove godine započela sa ovim poslom.

„Po prvi put u Bosni i Hercegovini se radi po sistemu reciklažnog dvorišta, koje obuhvata mnogo veći stepen reciklaže nego prije. Do sada smo samo radili obojene metale i željezo, a reciklažno dvorište u budućnosti podrazumijeva tretman otpada, drvenog, staklenog, plastičnog iz svih kategorija, a tu spada i prečišćavanje odnosno recikliranje zauljenih voda, što niko u BiH ne radi. To je dobro za okolinu, dobro je za grad, dobro je za nas“, kaže na početku razgovora za ekapija.ba Edin Džanković, direktor firme Aida-Commerce.

Firma Aida-Commerc postoji preko 20 godina, a na početku svog posla radila je samo otkup starog željeza, bakra, aluminija itd. Tijekom vremena javila se potreba za proširenjem ove djelatnosti, tako da su sada prvi u Kantonu Sarajevo koji otkupljuju PET ambalažu, kao i najlon, papir i karton.

Pored toga oni su prvi u KS-u počeli sa tretmanom otpadnih voda, te za taj posao dobili dozvolu od Federalnog ministarstva okoliša. Dozvolu imaju od prošlog mjeseca, a prvi tretman prečišćavanja su već uradili na benzinskoj pumpi El Tarik Oil.

Radi se o ekološkoj preradi različitih vrsta otpadnih voda kao što su vode onečišćene uljima, mastima i naftnim derivatima različitog mjesta nastanka, a tretman se može raditi u svim industrijama, a najčešće na benzinskim pumpama, saobraćajnicama, parkinzima, površinama koje se koriste za različite tehnološke procese, tvorničkim halama, te raznim vrstama separatora.

„Imamo specijalizirano vozilo, vakum vozilo, koristi se u vodovodu i kanalizaciji. Vozilo dođe na mjesto, na osnovu vakuma crpi vodu. Na taj način izvlači prljave vode, na sebi ima spremnik čiste vode, sapere separatore, ponovo povuče u sebe, te transportuje do firme. U firmi se lageruju u spremišta“, priča Džanković.

Za prečišćavanje ove vrste otpadnih voda koristi se kompaktni uređaj koji radi na principu zagrijavanja otpadne vode pod povišenim pritiskom pri čemu dolazi do izdvajanja vode u obliku vodene pare koja se zatim kondenzira. Tada se dobija tehnički čista voda, koja se može destilirati, pakovati i prodavati.

Tako se i iz starog željeza, koje se šalje u željezare, može dobiti nova željezna armatura i razni profili za metalnu industriju. Dok kod reciklaže obojenog metala, on se šalje u topionice, iz kojih se vraća u obliku profila za aluminijumska vrata, limova i sl.

„Što se tiče papira, nakon prikupljanja šaljemo ga u Natron Maglaj ili druge fabrike za reciklažu papira, gdje se nakon njihove obrade dobija novi papir. Poenta cijelog procesa recikliranja je da se stari otpad preradi i vraća u prvobitno stanje ili stanje koje je pribiližno tome uz smanjenje troškova, opterećenja i sl.“, kaže Džanković.

Kod izvođenja radova koriste bogatu i raznovrsnu opremu koju kontinuirano nabavljaju i osavremenjuju. Pored opreme za tretman otpadnih i zauljenih voda, posjeduju veliki vozni park koji se sastoji od vakum autocisterne, transportnih kamiona, viljuškara, prese za papir, prese za siječenje svih vrsta materijala, građevinskih mašina za rezanje otpadnog željeza te ostalog alata neophodnog za ovu djelatnost.

Džanković kaže da je najveći problem u radu nedostatak podrške vlasti, kao i niska svijest građana o zaštiti životne sredine.

„Problem je što je ekološka svijest građana na niskom nivou. Ipak naša orijentacija je da se podigne razina ekološke svijesti, da vi ili vaše dijete sutra živite u zdravoj sredini. Smatramo da činimo jednu društveno korisnu stvar, poštujući sve zakonske norme i propise koji reguliraju ovu oblast“, dodaje Sead Alić, zadužen za sektor finansija u firmi Aida-Commerce.

On također navodi da je posao koji oni rade, a to je zbrinjavanje sekundarnih sirovina, koristan iz više razloga, prva je zaštita okoline, druga stvar da se smanjuje opterećenje na deponiju, a treća stvar je važna za ljude iz BiH koji su slabijeg materijalnog stanja jer imaju mogućnost da zarade. Otkupna cijena papira je od 70 do 100 maraka, dok je pet ambalaže 350 maraka po toni.

„Kod nas postoji jedna ogromna armija nezaposlenih ljudi, koji su najača ekološka sila u našoj zemlji. Iza rata niko nije tretirao stari otpad, oluke, peći jer ga niko nije ni kupovao i samim time se zagađivala okolina. Kada je uvedena praksa da se željezo kupuje, ta armija je za godinu dana potpuno očistila sve u našem okruženju“,kazao nam je direktor firme Aida-Commerce, koji se nada da će i njihov novi projekat otkupa PET ambalaže rezultirati čistijom životnom sredinom.