Foto: Jack Campin Vraćamo li se boljoj prošlosti? Možda je pitanje uranilo, ali polako dolazi na mjesto. Očito je to i u odnosu prema simbolima nekog prošlog vremena. Prema porukama i parolama na „onim istim fasadama“. I nije to više, kako
Netko više obaviješten od njega i manje diskretan od mene ne bi se mučio nabrajanjem (tek dijela) dostignuća plimne socijalističke kulture u Hrvatskoj, odgovorio bi kardinalu Bozaniću kraće i ekspresnije: „Kakva je to perfidna agitacija?“ Još bi taj Netko u
Nismo jugonostalgičari, ali žal zbog ugasle baklje kulture postoji, sve je jači. I vapaj za umrlim diktatom kojim je ‘taj surovi titoistički sistem’ afirmisao (i kontrolisao) gibanja u društvu i kulturi. Nama se takva receptura, za nas ovakve, ukazuje kao
Foto: Flickr Bi li moglo doći vrijeme razumnog suočavanja s prošlošću, naime, da se razluči ono što je bilo dobro i što je bilo loše, da se loše prevladava afirmacijom onoga što je bilo dobro? Gospodine Plenkoviću! Trebali biste spriječiti
Od (be)smisla postojanja NATO-a, do opasnosti podjele svijeta na sfere uticaja, Josip Broz Tito je još krajem pedesetih odlično razumio probleme koji muče svijet više od pola vijeka kasnije U autorskom tekstu „O određenim aktuelnim međunarodnim pitanjima“, napisanom za renomirani
Partizani jesu radili zločine, ali to ni izdaleka nije jedino što određuje njihovu ulogu u povijesti, dok su ustaše, naprotiv, samo to, zločinci i ništa drugo. Drukčije rečeno, Pavelić je zločinac, Tito nije. Između te dvije činjenice ne može biti
Samo glupi i nezreli ljudi se ne mijenjaju, čut ćete na svakom koraku tu mantru hrvatskih kameleona, vjetrokaza i prilivoda, što svisoka, uz patronizirajuću sućut, gledaju na te uboge jadnike, hipije koji i po dvadeset ili trideset godina tvrdoglavo brane
To je tek početak razdoblja zabrana. Inicijatori “Kruga za trg” to već otvoreno najavljuju. Nakon Titova imena slijede druga što će biti zabranjena, kako bi na udar zabrane došlo cijelo jedno razdoblje povijesti koje se ne bi smjelo ni zanemariti,
Hoćemo li vjerovati svojim očima ili povijesnim falsifikatima, do nas je. Njegovo djelo ne možemo promijeniti. Ni trg. Ni ulicu. Tim činom samo pričamo priču o nama samima. Neukima, polupismenima, mrzovoljnima. Iracionalnima. Koji ne poštuju nikoga i ništa. Okretačima ćurka.
Fanatizam koji je na moju generaciju prenio tih godina taj čovjek u bijelom, taj Meštar koji je sva ta borilišta ostavio nama, nama čija će djeca jednom pokoriti svijet. Danas je ugledni splitski sociolog Dražen Lalić prokomentirao veliki uspjeh naših
Hrvatska javnost, pripadnici mlade generacije pogotovo, ne zna: da su se u vrijeme bolesti “jednoga od deset mega zločinaca 20. stoljeća” u katoličkim crkvama u tadašnjoj Jugoslaviji služile mise za njegovo ozdravljenje, “zaboravila je” ta hrvatska javnost da ga je
Foto: dailymail Što god da se dogodi s Kubom i kubanskim društvom u budućnosti možemo pretpostaviti da će Fidel Castro ostati nacionalna veličina, kojoj nitko neće moći prigovoriti manjak patriotizma, anacionalnost i sve ono što se često znalo prigovarati komunističkim vođama
Foto: Politika Značaj se filma zato može vidjeti u indirektnom razobličavanju revizionizma – porazne boljke našeg vremena u sferi spoznaje, i u tom smislu Houston, we have a problem vidim kao potencijalno izvrsno edukativno sredstvo; film, naime, može poslužiti kao
Sve što mi je u Novom Sadu bilo lepo, sada su uglavnom sećanja. Pamtim vremena koja su bila darežljivija prema svima, pa i prema umetnicima, i sećam se države koja je brinula za običnog čoveka. Pamtim izgradnju fabrika i lepih
Karamarku i HDZ-u u teškoj krizi u pomoć priskaču desnoklerikalne stranke i udruge, koje zauzvrat traže, na rubu ucjene, da ispune i ono što bi u HDZ-u htjeli (kriminalizacija Titovog imena) i ono što ne bi htjeli (zabrana abortusa, prekid
Mi ga sahranili ali ON nije umro – mi se njime stalno bavimo i on živi u nama i treba nam – kako za nadu isto tako i za kletvu. To se dnevno očituje već punih 36 godina. Logično, jer
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
