Trumpove planirane carine na auta
Punim gasom u propast

Povezani članci

• Koje izazove svijetu donosi 2019. godina?
• Razorni zemljotres odnio 26 života u Turskoj i Grčkoj, hiljade spasilaca otkopava ruševine
• U utrci za nasljednika Therese May deset kandidata
• Ukrajina: Teško ranjen gradonačelnik Harkova
• Više od 70 žrtava požara u Bangladešu
• Cohen: Obama je u zabludi glede američkog utjecaja

Foto: Getty Images

Uredio: Ešref Zaimbegović

Američko ministarstvo trgovine rezidira u jednom kamenom kolosu nedaleko od Bijele kuće. Kompleks je nazvan po Herbertu Hooveru, koji važi kao jedan od najneuspješnijih predsjednika SAD. Zašto? On je 1930. potpisao zakon o zaštitnim carinama koji je doveo do eskalacije svjetske gospodarske krize i u Americi sa poražavajućim posljedicama.

Ova ironija nije promakla nikome ko je u četvrtak sjedio u auditorijumu ministarstva. Jer povod je bio ništa manje nego moderna verzija Hooverovog debakla – zaštitne carine na uvozna auta, one sa kojima je sadašnji predsjednik Trump zaprijetio u okviru svoga trgovinskog rata protiv ostataka svijeta.

Prije uvođenja ministarstvo mora provesti pro – forma ispitivanje. Zato su u Vašington pozvani oni koji su pogođeni – proizvođači, isporučioci, udruženja, vlade, da bi u protokol dale svoje stanovište. Takva saslušanja su rutina: par za, par protiv, rezultat je tako i tako već utvrđen, kao prije toga kod Trumpovih carina na čelik i aluminijum.

Međutim pet dana prije odlučujuće posjete predsjednika evropske komisije Jean-Claude Junckera Bijeloj kući ovaj sastanak se pretvorio u kolektivni znak protiv Trumpove trgovinske ludosti – i na kraju čak i predstavnici američke vlade se nadaju da će naći izlaz da izbjegnu ove carine bez gubitka ugleda.

Ova skepsa pokazala se kod saslušanja. Od 45 predstavnika raznih udruženja i firmi 44 su bili protiv carina – pa i saglasnost jedne usamljene sindikalistkinje uslijedio je sa jakim rezervama. Uz to dolaze još 2.300 pismenih komentara. Osim tri svi su bili za odbijanje.

Punim gasom u propast: to je jasan zaključak. Pitanje je samo da li to Trumpu smeta – on se nada da će pred predstojeće izbore za kongres carinama pridobiti birače.

Takva kalkulacija, pokazalo je saslušanje, mogla bi biti potpuni promašaj. Otpor dolazi od cjelokupne američke auto industrije, sa srednjeg zapada i iz južnih država, od uvoznika i izvoznika iz zemlje i inostranstva.

„Sa carinama na auta gube svi“, rekao je Jim Wilson, ministar gospodarstva Ontarija, kanadske savezne države neposrednog susjeda američke auto metropole Detroita.

Ugroženo 624.000 radnih mjesta

Protuvjetar je bio tako jak da je Trumpov ministar trgovine Wilbur Ross pozornicu brzo prepustio svojim referentima. Jasno je da je „suviše rano“ prognozirati rezultat ispitivanja,  promrmljao je on, prije nego što je nestao sa ekrana.

Kritičari se kod saslušanja uvijek pozivaju na dramatičnu statistiku: Prema jednoj studiji Peterson Institute for International Economics mogle bi carine za tri godine koštati 200.000 radnih mjesta u SAD, kod kontra carina čak 624.000. Također bi bile značajno povećane cijene auta u SAD.

„Ja sam desničarski konzervativac“, rekao je Richard Smallwood, koji rukovodi američkom filijalom japanskog proizvođača autoguma Sumitomo. Međutim iako je sam Trumpov pristalica on je protiv carina na auta: Ako se to realizuje on nema druge mogućnosti nego da troškove prebaci na svoje kupce.

„Autocarine su veliki porez za potrošače“, kazala je Jennifer Thomas, potpredsjednica Alliance of Automobile Manufacturers, čiji internacionalni članovi – među kojima su GM, Ford, BMW, Volkswagen i Toyota – realizuju 70% prodaje novih auta u SAD. Carine nisu nikakva strategija pregovaranja: „Otpor je veoma jak jer su posljedice zastrašujuće.“

„Mi se vidimo kao dio američkog sna“, rekao je Bernhard Mattes, predsjednik Udruženja autoindustrije Njemačke, koji je doputovao u Vašington. On je naglasio da njemačke firme proizvedu godišnje više od 800.000 auta “made in the USA” u oko 300 američkih tvornica sa 100.000 radnih mjesta. „Sve to doprinosi američkom blagostanju.“

 „Mi vam se iskreno zahvaljujemo“

Slično kritički izjasnili su se domaći šefovi American Automotive Policy Councila, udruženje lobista tri najveća američka proizvođača automobila GM, Ford i Chrysler kao i udruženje National Automobile Dealers Association sa svojih 16.500 američkih trgovaca.

Najviše se ljute zbog toga što Trump carine obrazlaže „nacionalnom bezbjednošću“. „Mi nismo nikakva prijetnja nacionalnoj bezbjednosti“, kritikovala je Ann Wilson iz Motor & Equipment Manufacturers Association. “Carine ugrožavaju našu nacionalnu bezbjednost!”

„Iskreno vam se zahvaljujemo“, prošaptala je vice ministrica Nazak Nikakhtar na rastanku i obećala da će sve „stvarno, stvarno brižljivo analizirati“.

To je svojevremeno obećavao i predsjednik Hoover i onda se na kraju suprotstavio savjetu svih stručnjaka, među kojima je bio i osnivač Forda Henry Ford. Dvije godine kasnije Hoover nije bio ponovo izabran.

Njegov nasljednik Franklin Delano Roosevelt stavio je carine van snage – ali šteta je već odavno bila učinjena.

spiegel.de