Afričke zemlje traže pomoć UN-a za prevazilaženje krize uzrokovane pandemijom

Povezani članci

• Olujno nevrijeme u Australiji: Tri osobe poginule
• UN poziva huntu da obustavi nasilje u Mijanmaru
• Parlamentarni izbori u Crnoj Gori
• Centralni komitet KP zasjeda: Pekinška tajnovitost
• SAD pred izborima: Vraća li se svijet u tridesete?
• Italijanski turista ubijen, sedmoro ranjeno u napadu u Tel Avivu

Mahamadou Issoufou, predsjednik Nigera, na video linku 75. godišnje Generalne skupštine UN-a, New York, SAD, 24. septembra , 2020. – Foto Reuters

Afričke nacije su trećeg dana 75. zasjedanja Generalne skupštine Ujedinjenih naroda pozvale za finansijsku pomoć koja će ekonomijama pomoći da prežive pandemiju korona virusa.

Afričke zemlje procjenjuju da im je potrebno 100 milijardi dolara podrške godišnje u naredne tri godine, ističući da je to samo dio finansija koje neke bogatije zemlje koriste za oživljavanje svojih ekonomija, javlja Reuters.

Državama je potrebno i otkazivanje dugova kako bi sakupile više sredstava za borbu protiv virusa i drugih smrtonosnih bolesti poput malarije i HIV-a.

Šefovi država Afrike su na sastanku putem videolinka pozvale na veću pomoć toj regiji, ali su se saglasili da i same države moraju uraditi više kako bi se prevazišla kriza izazvana pandemijom.

“Moramo jasno i jednostavno otkazati ovaj dug”, rekao je predsjednik Nigera Mahamadou Issoufou.

Predsjednik Obale Slonovače, jedne od najbrže rastućih ekonomija na svijetu prije pandemije, pozvao je na produženje moratorija na dug.

“Pozivam sve afričke partnere da preduzmu hrabrije mjere”, rekao je Alassane Ouattara, napominjući da je ta zemlja uložila pet posto svog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za borbu protiv korona virusa i saniranje ekonomskih posljedica.

Na odvojenom sastanku, predstavnici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) rekli su da samo 51 posto zdravstvenih ustanova podsaharske Afrike ima pristup vodi.

Afrika je za sada, sa 1,4 miliona zaraženih, izbjegla najgore prognoze.

Stručnjaci kao moguće razloge navode većinski mlada stanovništva, kasniji dolazak virusa na kontinent te drastične mjere ograničenja kretanja. Međutim, te mjere su utjecale na veliki pad ekonomske aktivnosti.

RSE