Njemačka izdavačka kuća Leipziger Literaturverlag objavila je ovih dana knjigu Mile Stojića Cherubs Schwert (Kerubinski mač). Riječ je o izboru Stojićevih pjesama i eseja u prijevodu i s pogovorom njemačke slavistice Cornelije Marks, koja je prevodila brojne južnoslavenske pisce, među ostalim Crnja
Pobunite se! (Indignez-vous!), brošura Stefana Hesela, heroja francuskog pokreta otpora, potukla je sve knjižarske rekorde u Francuskoj. U njoj autor poziva Francuze, ali i sve građane sveta da se suprotstave egoističnoj, neodgovornoj moći tržišta i novca u odbrani pravih vrednosti savremene demokra
Organizirana od dvije prestižne palače Male i Velike, Muzeja Lijepih Umjetnosti i francuskog Senata, postavka pod nazivom “Cézanne i Pariz”, upravo je otvorena do 26 veljače 2012. godine, dobila je i posebne posudbe poznatog Muzeja d’Orsay.
Deseti, jubilarni Ciklus španske kinematografije uspješno je okončan protekle sedmice u Sarajevu. Vjerna publika, iz godine u godinu odaziva na ovu uveliko tradicionalnu godišnju filmsku smotru.
(reakcije “gnjevnika” na Kaderovog Poslanika)
“Pisac je javna osoba, ima na raspolaganju veću ili manju količinu medijskog prostora, a njegov je zanat, ako već ne nužno i njegova umjetnost, oruđe i oružje za prenošenje po(r)uka i informacija. Taj je javni i medijski prostor i taj zanat pisac dužan koristiti u svrhu povećanja onoga javnog dob
Gledaš novopodignute munare i zvonike, koji svojom nezgrapnošću i ružnoćom prkose Bogu. “A ti si sanjao jednu malu crkvu bez vjere, u kojoj će biti ubijen tvoj strah.” Silaziš na mostarski peron kao stranac koji prvi put posjećuje nepoznato mjesto. Ne vjeruješ više ničemu, mada bi ti bila dobrodošla
Nisu Vlatko Pavletić ili Marko Veselica politički napadali Praxis kao veliki hrvatski patrioti i nacionalisti. Ne! U njihovim napadima na Praxis nema ni H od hrvatstva. Oni su Praxis poturali sudu partije
Fabijansko društvo jeste zapravo udruženje engleskih reformističkih i utopističkih socijalista osnovano 1883g. U njemu stupaju B. Shaw i B. Webb, koji će postati vodeće ličnosti ovog pokreta. Društvo je uzelo ime po rimskom vojskovođi Kvintu Fabiju Maximu, poznatom pod nadimkom cunctator (Oklevalo),
«Pitanje umerenosti vlade je zapravo pitanje liberalizma». Dakle, liberalizam teži oslobađanju od državne vladanine unutar same države i to ne u potpunosti, već kroz liberalizaciju tržišta želi umanjiti etatističku moć i otpustiti stege pravno-političkog diskursa vlasti. Liberalni diskurs političk
Pre rata, katedre za filosofiju univerziteta u Pekingu, na kojem sam diplomirao, i univerziteta Cing Hua, gde sad predajem, smatrane su najjačim u Kini. Svaka od njih je imala svoju tradiciju i područje kojem je pridavala veću važnost. Katedra pekinškog univerziteta posvećivala se istorijskim prouča
Ako je pijanistu Listzu Europa bila pod nogama, skladatelj Listz je često nailaziti na nerazumijevanje. U Weimaru su njegove inovacije publiku ostaviljale u nedoumici. U Rimu nije uspio u reformi sakralne muzike. A njegovi posljednji komadi za klavir impresioniraju i danas svojom smjelošću i razblaž
Osamljenici su, dakle, bili individualisti koji su »že-leli da očuvaju ličnu čistotu«. Oni su, u izvesnom smislu, takode bili defetisti koji su smatrali da je svet toliko rđav da se za njega ništa ne može učiniti. Štivo izveštava da je jedan od njih rekao: »Svet je nadošla bujica, postoji li iko ko
Konfucije je latinizovano ime osobe koja je u Kini bila poznata kao K’ung Cu (K’ung Tzu), ili Učitelj Cu. Njegovo prezime je bilo K’ung a ime Č’iju. Rodio se 551. g. p. n. e. u državi Lu, južnom delu sadašnje provincije Šan-tung u istočnoj Kini. Njegovi preci pripadali su vojvodskoj kući države Sung
Konferencija o jugoslavenskoj Praxis – filozofiji i Korčulanskoj ljetnoj školi (1963 – 1974): Značaj Praxisa je i u promišljanju tema direktne demokracije, kojom se povode ljudi spremni da se na ulicama suprotstave suvremenim društvenim uređenjima, kao kada su u subotu prosvjedovali diljem planeta.
Mesto koje je filosofija zauzimala u kineskoj civilizaciji moglo bi se uporediti sa mestom religije u dru¬gim civilizacijama. Filosofija je u Kini bila briga svake obrazovane osobe. U davna vremena, ukoliko je čovek uopšte bio obrazovan, prvo obrazovanje koje je dobijao bilo je filosofsko. Kada su d
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
