Predrag Kojović: Želimo evropeizaciju Dejtonskog ustava

Izdvajamo

• Nacionalističke partije manipulišu ratnom traumom i strahom građana i putem ogromne medijske i stranačke mašinerije pretvaraju to u svoje glasove, ali sam uvjeren da je stvarna, initmna, velike većine Bosanaca i Hercegovaca, bez obzira na etničku pripadnost ili nepripadnost, želja da jedni druge počnemo posmatrati kao sugrađane, zemljake, da reformišemo zemlju, otvorimo ekonomsku perspektivu za ostanak mladih, unesemo novu pravednost u raspodjelu budžetskog novca i damo ovoj zemlji šansu koju, nažalost, nije imala nakon rata.

Povezani članci

• Godišnjica Kristalne noći
• Tzv domaći lideri moraju donijeti odluku: Visoki predstavnik neće nametati Zakon o JMBG-u
• Svetislav Basara: Udri, Miško
• Bilježnica Robija K.: Vijesti iz Brazila
• Viktor Ivančić: MASKIRANJE PORETKA
• Crvena i crna Hrvatska

Naša stranka je pokrenula kampanju kojoj je cilj direktan izbor gradonačelnika Sarajeva i Mostara. Prijedlog je podržao i SDP BIH.

Tim povodom razgovarali smo sa liderom Naše Stranke Predragom  Kojovićem.

TAČNO: Nedavno ste izašli s inicijativom za direktan izbor gradonačelnika Sarajeva i Mostara na izborima?  Koje bi ovlasti imao gradonačelnik? 

KOJOVIĆ: Ovlasti gradonačelnika i Gradskog vijeća utvrđene su zakonima o principima lokalne samouprave u skladu sa EU praksom da se najvažniji, životni, svakodnevni, problemi rješavaju u onim organima vlasti koji su najbliži građanima kojih se to tiče, a to su jedinice lokalne samouprave, opštine i gradovi. Generalno, ovlasti treba da slijede princip po kojem oni koji su izabrani neposrednim glasovima građana i osvojili su 51% glasova imaju direktan, snažan, legitimitet.

Zato osim direktnog izbora gradonačelnika od strane građana predlažemo i drugi krug izbora u kojem dva kandidata sa najviše osvojenih glasova u prvom idu u drugi krug i jedan od njih mora osvojiti 51%. Za nas je potpuno neprihvatljiva sadašnja situacija u kojoj načelnici postaju oni kandidati koji osvoje svega 8 ili 12% glasova građana. Gradonačelnik treba da bude onaj kandidat koji zaista dobije podršku većine glasača, a ne onaj koji na sumnjive načine obezbijedi tričavih 15 glasova u Gradskom vijeću, kao što je slučaj u Sarajevu. Dakle, gradonačelnik mora biti izbor građana, a ne rezultat, za javnost netransparentnog, dogovora partija

TAČNO: Je li greška stavljati u isti paket Sarajevo i Mostar – koji je dejtonska kategorija? 

KOJOVIĆ: Sa Dejtonskim ustavom mi ne možemo ići ka EU i naši prijedlozi su upravo to: pokušaj da se krene u plansku, dobro promišljenu dekonstrukciju tog ustava u smjeru njegove demokratizacije i evropeizacije.

Model po kojem građani svojim glasovima biraju svog gradonačelnika i ljude koji će ih predstavljati u Gradskom vijeću je bazična demokratija i primjenjiv je na svaki grad u Evropi pa tako i na Mostar ili bilo koji drugi grad u BiH. Naš prijedlog takođe predviđa da se umjesto rigidnih etničkih kvota u formiranje gradskih vijeća uvodi sistem garantovane minimalne etničke zastupljenosti i da se Ostali u političkim pravima izjednačavaju sa tzv. konstitutivnim.

Mehanizmi za zaštitu vitalnih etničkih interesa ostaju nepromijenjeni u ovoj fazi ali je izvjesno da ti vitalni interesi u budućnosti moraju biti precizno, taksativno, nabrojani kako mehanizam ne bi, kao što je sada najčešće slučaj, bio zloupotrebljen i tamo gdje se očigledno radi o etnički neutralnoj legislativi. Mi moramo, kada su u pitanju ustavna i zakonska rješenja prestati razmišljati o sebi kao zemlji sa posebnim potrebama i izmišljati ono što je odavno izmišljeno i testirano i pokazalo se korisnim i za građane i za državu. Određeni kompromisi u odnosu na klasičnu predstavničku demokratiju su potrebni, ali kao mali, racionalni, korektivni, kompromisi u odnosu na uobičajene evropske demokratske procedure i strukture.

TAČNO: Po sadašnjem zakonu HDZ slobodno može kandidirati npr. Vinka Martinovića Štelu za gradonačelnika Mostara  koji može bez problema pobijediti?  Jeste li imali to na umu kada ste Mostar stavljali u paket zajedno sa Sarajevom?

KOJOVIĆ: Nisam, moram priznati. To je vjerovatno ta bitna razlika u mom i Čovićevom razmišljanju kada je u pitanju ova zemlja. Čović predlaže izmjene izbornog sistema kako bi osigurao da je rezultat izbora upravo onakav kakav on želi, a mi želimo izborni sistem u kojem rezultat zavisi od volje građana. Naravno, pravo građana da svojim glasom, direktno, biraju svog gradonačelnika sa sobom nosi i odgovornost.

Moje mišljenje je da Vinko Martinović Štela, kao i drugi haški osuđenici, ne treba biti nosilac vlasti. No to je pitanje koje se ne uređuje direktnim ili indirektnim izborom gradonačelnika. Ako 51% posto građana Mostara želi nekoga, kome CIK dopusti kandidovanje na izborima, za gradonačelnika, to je onda njihova volja i sa svojim izborom će i oni sami morati živjeti. Nacionalističke partije manipulišu ratnom traumom i strahom građana i putem ogromne medijske i stranačke mašinerije pretvaraju to u svoje glasove, ali sam uvjeren da je stvarna, initmna, velike većine Bosanaca i Hercegovaca, bez obzira na etničku pripadnost ili nepripadnost, želja da jedni druge počnemo posmatrati kao sugrađane, zemljake, da reformišemo zemlju, otvorimo ekonomsku perspektivu za ostanak mladih, unesemo novu pravednost u raspodjelu budžetskog novca i damo ovoj zemlji šansu koju, nažalost, nije imala nakon rata.

Ako je opredjeljenje većine građana Mostara da zauvijek ostanu u blatu 90-tih neka glasaju za Štelu, ali ako sa svojim sinovima i kćerima ne žele komunicirati samo putem Skype-a, ako žele imati normalnu zdravstvenu zaštitu i namjeru da žive od pošteno zarađene penzije onda im ja savjetujem da ne rade to nego da izaberu nekoga ko će Mostar povesti u sutra, a ne vratiti u prošlost.

TAČNO: SDA kandidati su na zadnjim izborima dobili 56 106 glasova u odnosu na 55 016 glasova koliko su dobili kandidati građanskih stranaka računajući Ibrahima Hadžibajrića kojeg je podržao SDP te Damira Nikšića i Vlastimira Mijovića koji pripadaju građanskom  krugu. Otvara li direktan izbor gradonačelnika prostor npr. za Semira Efendića?

KOJOVIĆ: Kao što rekoh, mi želimo zakonski urediti demokratsku proceduru izbora, a ne zakonski odrediti ko će biti pobjednik. Bitan dio našeg prijedloga se odnosi na uvođenje drugog glasanja i imam osjećaj da mnogi ne vide da će taj princip nužno i suštinski utjecati i na izbornu retoriku, pa i javne političke debate, jer je politički nepametno brutalno se u kampanji obračunavati sa onima čija će vam podrška možda biti neophodna u drugom krugu.

Kada imate dva kruga, povjerenje morate tražiti na obje obale. Najjednostavnije rečeno, naši prijedlozi su početak evropeizacije Dejtonskog ustava i, ako nam je želja da postanemo dio evropske porodice demokratskih, pravnih, država, to je neizbježan proces.

Mi ga želimo započeti planski i sistematski, uvažavajući i ambicije i strahove građana.