Foto: shutterstock Deveti svibanj je dan kada je u svijetu pobijeđena neman nacionalsocijalizma, kada su najnaprednije mase u Europi i svijetu slomile fašizam, zadavši mu odlučujući udarac. Godinama se taj datum tako tretirao i slavio… Ali, među brojnim promjenama, a promjene
Foto: portalnovosti.com sjećanje na susrete sa Miljenkom Smojom Bila su to neka ljeta koja sam provodio u Splitu. U Marulovom gradu boravio sam uglavnom radno. Sa koleginicom, dramaturginjom, Zehrom Kreho, djelovao sam u timu tadašnjeg intendanta HNK Ivice Restovića. Pridruživao
Foto: Danilo De Marco Tri godine su prošle od smrti književnika Predraga Matvejevića, akademika, profesora rimske La Sapience i pariške Sorbone. Matvejević, rođeni Mostarac, bio je do posljednjeg dana života istinski propagator ideje jugoslavenstva, zagriženi ljevičar, ali i demokrata koji
Foto: PMS U dobu izolacija i samoizolacija, svaku mi večer pred oči izlazi prizor iz predstave Bašeskija, san o Sarajevu, koju sam prije gotovo tri desetljeća postavio za produkciju Pozorišta mladih u Sarajevu. Sa izvrsnim tekstom Darka Lukića i odličnom
Foto: D.Ć/klix.ba Nerkez Arifhodžić, „Vapaj agnostika Svemogućem“, Gariwo, Sarajevo, 2019. Knjiga diplomatske memoaristike Nerkeza Arifhodžića ozbiljan je doprinos shvatanjima uzroka agresije na negdanju Republiku BiH, tijeka nadčovječnih osobnih napora jednog istaknutog jugoslavenskog diplomate iz BiH, patriote i vrhunskog profesionalca da
Foto: FB Sarajevski slikar Džeko Hodžić je primjer stvaraoca koji ne miruje. Sad je posve jasno da je svojim grandioznim djelima iz ciklusa Apokalipsa bio vidovitim anticipatorom, istinskim umjetničkim profetom koji je naslutio što će nam donijeti tugom, nesrećom i
Goran Cvetković „Teatar i društveno biće“, odabrane pozorišne kritike 2011.- 2015., Most Art, Zemun, 2016. U posljednjoj klasi velikog Vjekoslava Afrića diplomirao je režiju Goran Cvetković, danas etablirani i jedan od najznačajnijih teatarskih kritičara južnoslavenskog prostora. Cvetković je strasnik teatarske umjetnosti
Foto: Jasmin Mehić Kad nas je ovih zlosrećnih dana zadesila planetarna pošast – KOVID 19, odjednom je opća nesigurnost kompletnog pučanstva zatražila neke tajne, možda čak i zaboravljene načine preživljavanja. I dok je do jučer u svakodnevlju manje pominjana kategorija
Pero Zubac “Klupko života“, Zlatna edicija Unireks, Podgorica, 2020. Veliki jugoslavenski književnik nevesinjsko-mostarske korjenike, Pero Zubac obradovao me je svojom najnovijom zbirkom stihova Klupko života. Odmah da kažem radi se o poetskom djelu u kojem Zubac demonstrira virtuozitet
Kada sam prvi put kročio u Pozorište Prijedor, najmlađe profesionalno kazalište u Bosni i Hercegovini, nikoga nisam poznavao osim Darka Cvijetića. Znao sam da je odličan pjesnik, ništa manje dobar kazališni glumac i da je, ustvari duša prijedorskog Talijinog hrama.
Foto: NYDJLive ili kako je trag svjetlosti došao iz milanske katedrale U našim izolacijskim usamljenostima, u stravičnim strahovima pred pošasti, koja će zasigurno biti jedna od karakteristika dvadeset prvog stoljeća, stigao je putem elekroničkih moći, glas duboke duhovnosti… Praznina u
Foto šg Po tko zna koji put nacionalni bosanskohercegovački spomenik, briljantno graditeljsko ostvarenje neimara Bogdana Bogdanovića, ponovo je bilo meta barbara koji sa ljudskim likom imaju malo veze. Na dan osnivanja Nezavisne države Hrvatske sljedbenici ustaške ideologije demonstrirali su neviđeni
Nedavno sam pišući o mostarskoj književnosti i književnicima analizirao koliko u ovom dobu, potpuno pomjerenih vrijednosti u kulturi i umjetnosti, gradu na Neretvi i Radobolji nedostaje ozbiljna izdavačka kuća, ali ponad svega stravičan udarac mostarskom stvaralaštvu zadalo je naprasno gašenje
foto: bht1 U Mostaru je u devedeset petoj godini prestalo da kuca srce Juse Nikšića, jednog od najznačajnijih likovnih stvaralaca Mostara i Bosne i Hercegovine. Veliko srce, još veća ljudina bio je moj profesor iz Šeste osnovne škole u Šantićevoj ulici.
foto: enciklopedija.hr sjećanje na glumca Uglješu Kojadinovića Sjećajući se nekih najznačajnijih glumačkih ostvarenja u kazališnim predstavama koje sam gledao moja misao dohita (!) do najboljeg Krajišnika gavellijanske epohe (dr Branko Gavella mu je bio profesor na Akademiji za kazalište i
uz ponovno čitanje knjige „Dnevnik jednog apatrida“ Milenka Miše Marića U vremenu nevremena, kakvo je ovo što upravo preživljavamo, sjetio sam se nekih dragih knjiga. I iako ću na onaj svijet otputovati nepročitavši najveći dio Gutenbergove galaksije ovih se dana
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
