AFP Osjećam da ognjice ljubavi zapaljene u srcima Bosanaca i Hercegovaca na odsjaju dobrote koja se nerijetko i životom plaćala u najtežim uvjetima rata, ima smisla posvetiti tim malim nedužnim stvorenjima u nadi da će se nečija dobrota spustiti i
foto: bookstation Redateljski zapis u povodu rada na predstavi „Dobri ljudi u vremenu zla“, u produkciji NVO Gariwo, Sarajevo U zrelim godištima svoga redateljstva, vjerojatno je to i paradoksalno (??), upoznajem vrstu teatra koji nosi predznak dokumentarnosti. Nije jednostavno niti
Memento mori Jure Galić 1921. – 2016. Spavaj mirno druže Jure i sanjaj i Sutjesku i Neretvu i Romaniju i Zelengoru, sanjaj ljepši dio naših života, onaj iz titoističke prošlosti! Kako je plemeniti Jure umro, je li bolovao? – upitah
foto: JLGasc – balkon.3 Prikaz Jordan Plevneš „8. čudo svijeta“, OKF d.o.o., Cetinje, 2014., prijevod sa francuskog Darko Gašparović Jordana Plevneša, makedonskog dramatičara, pjesnika, prozaistu, sineastu, diplomatu, profesora, osnivača i rektora sveučilišta upoznao sam jedne davne godine na sarajevskom
Zapis autora libreta za baletnu predstavu Jusić – Gojer „Omer i Merima“ Vanvremenost motiva koji tkaju sadržaj balade Omer i Merima, gotovo kozmička izmještenost radnje ove priče, nagnali su me da se latim libretističke obrade nekoliko ključnih motiva… Naravno,
Izložba Franje Likara u Umjetničkoj galeriji BiH Kao pučkoškolac zabilježio sam veličajne novinske naslove iz tadašnjeg Oslobođenja o čudu umjetničkog stvaralaštva slikara Franje Likara… Kao zreo čovjek imao sam prigodu, istina nakratko, biti u društvu ne samo Likareve umjetnine,
Foto: avaz.ba Izložba crteža Izeta Alečkovića u Galeriji „Roman Petrović“ u Sarajevu Izet Alečković rođen je 1944. u Sarajevu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u rodnom gradu. Slikar je sa ozbiljnim tvoračkim opusom. Kada neki slikar, skulptor ili,
Nakon prvog slušanja glazbe za balet „Omer i Merima“ Kada sam, svojedobno, ispisivao libreto za balet Omer i Merima nisam, bez obzira na uspješnost dosadašnjih suradnji i ljudsku bliskost sa skladateljem, aranžerom, gitaristom i dirigentom Đelom Jusićem, niti slutio
Prikaz Boro Drašković „Graditelj“, Univerzitet audiovizuelnih umetnosti, Evropska filmska, teatarska i tancovna akademija Skopje – Pariz – Essen – Roterdam, Skopje 2015. Piše: Gradimir Gojer U prologu svoga eseja Graditelj Bora Drašković, beogradski redatelj, profesor i jedan od osnivača novosadske
Foto: novamakedonija Zapisi sa Festivala kamernog teatra „Risto Šiškov“ u Strumici, Makedonija Festival kamernog teatra „Riso Šiškov“ potvrđuje duboku serizonost njegovog spiritus movensa, Blagoja Stefanovskog i Nove teatarske akcije (Neta) čijim je Stefanovski čelnikom. Drugi put sam u svom bavljenju
Foto: M. Jošida / RAS Srbija Zapisano na vijest o smrti akademika Ljube Popovića Piše: Gradimir Gojer U Beogradu je tiho iščilila golubija duša velikog srpskog slikara Ljube Popovića. Likovni umjetnik kojem su nadahnute eseje posvećivali Aleksandar Saran, veliki Alen
Radomir Konstantinović „Duh umetnosti“, University Press, Sarajevo, 2016. Piše: Gradimir Gojer Srpski književnik i filozof, čovjek koji je do kraja prozreo naše vrijeme zaronjeno u duboku infekciju nacionalističkih i fašističkih strasti, autor neprevaziđene studije mentalitetnih ponora Srbije, ali i drugih
Esad Kočan „Iza prašine“, Almanah, Podgorica 2016. Kad se čitatelj nasloni na prozne biljure Esada Kočana ne može ni pasti, a kamoli propasti… To je jednostavno nemoguće, jer Iza prašine kao da krije moćnu riznicu životom opečaćene, in continuo
O glumi Milene Saše Selenić Glumica Milena Selenić nikada, bar da je to bilo formalno i službeno isticano, nije nosila oreol prvakinje u Narodnom pozorištu Mostar. A stvarnosno, dok sam kao mlad gledatelj nazočio predstavama ovoga kazališta nisam, u ženskom
O glumi Vere Pregarc Bile su to godine mog teatarskog odrastanja… Polazio sam Dramski studio Narodnog pozorišta Mostar u kojem su mi ispisnicima bili Vesna Dedić (danas Hlavaček), Ulfeta Mataradžić-Skikić, pokojni Toni Pehar, Salko Šarić, Tahir Nikšić… Već do sad
U svojoj knjizi Filozofija i vrijeme akademik Abdulah Šarčević u eseju Filozofija slikarstva/slike doba: Mersad Berber, ističe: „Berberovo slikarstvo je veliko naspram onoga što je, prije svega, on volio u njemu. Umjetnik je očkivao nemoguće, a dosegao je najviše moguće.
© Copyright 2023 tacno.net. Sva prava zadržana.
ENG
